O agrosolarima pričalo se i u Županijskoj komori Osijek - sve veće zanimanje poljoprivrednika

U Republici Hrvatskoj konačno je prepoznata višestruka vrijednost agrosolarnih elektrana te je od ove godine omogućeno njihovo postavljanje na sve poljoprivredne površine pod trajnim nasadima koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta ARKOD, čulo se na edukativnom predavanju s temom "Agrosolari - spoj energetike i poljoprivrede" koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Osijek.

"Razvojem agrosunčanih elektrana na poljoprivrednim površinama, farmama, ribnjacima, kako je već definirano zakonom, pruža se mogućnost dvostrukog korištenja poljoprivredne površine čime vlasnik zemljišta ostvaruje dodatne beneficije, što financijski kroz zakup zemljišta ili, ukoliko sam investira u elektranu, može biti proizvođač", rekao je za Osječku televiziju Vedran Bartak iz tvrtke ECOWIND.

Obavezno je zadržati poljoprivrednu namjenu

Istaknuto je da je, kako bi se očuvala ova proizvodnja, obavezno zadržati poljoprivrednu namjenu zemljišta te zaštititi prirodu i okoliš.

Kako do fotonaponske elektrane?

"Svaki agrosolar treba proći procjenu utjecaja na okoliš odnosno ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš", istaknula je Nataša Uranjek, predstavnica tvrtke PROMO EKO za zaštitu okoliša.

HBOR podupire projekte s niskom kamatnom stopom

Što se tiče njihova financiranja, Boris Čagalj, voditelj Područnog ureda za Slavoniju i Baranju Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) naglasio je kako oni od samih početaka sudjeluju u financiranju obnovljivih izvora energije te da imaju nekoliko programa kojima to mogu pratiti.

"To su projekti za ciljane skupine, do milijun eura, gdje možemo pratiti zelene izvore od 0,4 do 0,8 posto kamata, što je trenutno na tržištu najpovoljnija linija kreditiranja", dodao je.

Hrvatska je ovime ove godine postala jedna od samo 10 zemalja Europske unije koje su se odlučile za primjenu agrosolarnih elektrana u poljoprivredi.

Poljoprivrednik Zdravko Marijanović iz Dragalića rekao im je da mu se zanimanje za agrosolare pobudilo kad ih je vidio u Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj. "Bavimo se poljoprivredom, radimo do oko sto hektara. Problem je što već 20 godina nema natječaja za zemlju i tu ne možemo ništa planirati dugoročno. S agrosolarima je dobro što možeš raditi i na jedan hektar pa ako ne možeš dobiti na natječaju, toliko možeš kupiti i sam i ostvariti neku dobit", smatra on.