Svako korištenje pesticida sa sobom nosi negativne posljedice na ekosistem. Smanjenje upotrebe pesticida je jedan od temelja održive poljoprivrede i ideje održivog razvoja
Pesticidi su, kako znamo, proizvodi kemijskog ili biološkog porijekla koji su namijenjeni zaštiti ekonomski značajnih biljaka i životinja od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja i drugih štetnih organizama. Pod štetnošću se podrazumijeva ekonomska šteta ljudskoj poljoprivredi i industriji - smanjenje prinosa ili količine i kvaliteta dobijene hrane. Štetnost nije biološka, niti ekološka osobina organizama. Svako korištenje pesticida sa sobom nosi negativne posljedice na ekosistem, a koje primjenjuje i na okolne ekosisteme. Smanjenje upotrebe pesticida je jedan od temelja održive poljoprivrede i ideja održivog razvoja.
Ministarstvo poljoprivrede objavljuje Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida (NAP) koji se donosi sukladno zahtjevu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida. Zaključkom koji je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 13. lipnja 2013. godine donešen je NAP za razdoblje od 2013. - 2023. godine. Objavljen je na hrvatskom jeziku na stranicama Europske komisije. Njime se osigurava provedba Pravilnika o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida. Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida ima za cilj smanjenje rizika za zdravlje ljudi, životinja i okoliš, povezanog s uporabom pesticida te poticanje integriranih i alternativnih mjera suzbijanja štetnih organizama.
Uzimajući u obzir nužne higijenske i zdravstvene zahtjeve javne higijene i zdravlja ljudi, kao i biološku raznolikost, odnosno rezultate mjerodavnih procjena rizika, u određenim specifičnim područjima uporabu pesticida potrebno je svesti na najmanju moguću mjeru ili zabraniti njihovu uporabu.
Jedan primjer iz prakse je pesticid Prestige za tretiranje gomolja krumpira. Sada više nije dopušten za proizvodnju u krumpiru, a bez njega se ne može dobiti zdravi gomolj krumpira, pogotovo u uskom dvopoljnom plodoredu (zbog ekonomskih razloga, plodored je sve uži). S druge strane, pritisak je otkupljivača da sukladno Global GAP-u, ne smije biti rezidua Prestige-a na gomoljima, a tržni gomolji moraju biti zdravi. Kako sada sve to posložiti?
Nakon uvodnih izlaganja okruglog stola 58. seminara biljne zaštite u kojima je Vlado Novaković, iz Ministarstva poljoprivrede, prošli tjedan u Opatiji predstavio nacionalni akcijski plan i sustav izobrazbe za održivu uporabu pesticida, a Lada Bičak iz savjetodavne službe izobrazbu profesionalnih korisnika sredstava za zaštitu bilja, puno je stvari bilo jasnije.
Naime, Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida (NAP), između ostalog ima za cilj i uspostavu sustava izobrazbe o osiguranoj uporabi pesticida za profesionalne korisnike pesticida, distributere i savjetnike. Novaković je objasnio da se novi sustav izobrazbe sastoji od osnovne i dopunske izobrazbe i obuhvatit će sve navedene kategorije ljudi uzimajući u obzir pojedinačne uloge i odgovornosti. Osnovni modul izobrazbe ima najmanje 15 školskih sati, a obveznici izobrazbe moraju svakih pet godina redovito obnavljati stečeno znanje dopunskom izobrazbom, u trajanju od najmanje pet školskih sati.
Od 26. studenoga 2015. uvoz, nabavu, distribuciju, prodaju i uporabu pesticida namijenjenih profesionalnim korisnicima i davanje savjeta o uporabi navedenih SZB mogu obavljati samo osobe koje su završile osnovni modul izobrazbe i imaju određenu iskaznicu.
„Što se tiče provedivosti NAP-a u praksi, vidim dosta problema. Prije svega, tu je needuciranost korisnika zaštitinih sredstava. Naime, iako će uskoro postojati obaveza edukacije na tom polju (oko primjene pesticida), nažalost, velika većina poljoprivrednih proizvođača to jednostavno neće moći prihvatiti jer su takva ograničenja njima neprihvatljiva. Onaj manji dio profesionalnih proizvođača svakako će se prilagoditi NAP-u. Drugi dio je novac. NAP je ograničavajući sustav, a sa druge strane, postoji jaki pritisak na proizvođače za jeftinijom proizvodnjom. A što je više ograničenja, raste i cijena proizvodnje. Kako će se to uskladiti, vidjeti ćemo u praksi“ kaže dr. sc. David Gluhić.
Foto: depositphotos.com, lightpoet
Tagovi
Autorica