Otvoren AgroRocks 2023! Vakula poručio: Ovo je najtoplije desetljeće, što nas tek čeka?

Pred više od 150 sudionika otvorena je konferencija "AgroRocks 2023" u Osijeku, posvećena proizvodnji hrane u uvjetima klimatskih promjena i većih sigurnosnih rizika. Događaj je okupio poljoprivredne proizvođače, poduzetnike, međunarodne stručnjake, znanstvenu zajednicu, predstavnike regulatora i medije.

Što nas čeka u budućnosti i kakvu promjenu agrara promjena klime stvara, pobliže je objasnio najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj Zoran Vakula, koji je dao projekcije prognoze na što bi se trebali pripremiti za naredne godine, desetljeća, pa i više od toga.

Na početku je rekao je važno znati razliku između vremena i klime, pojašnjavajući da kada sve pojave - zatopljenja i oluje, imamo skupa, svakoga dana barem 30 godina možemo govoriti o klimi nekog područja, ako ih bilježimo stotinjak i više godina, tada možemo govoriti o promjeni klime.

"Ono što je neprijeporna činjenica je da nam se zemlja zagrijava", rekao je Vakula, prezentirajući podatke odstupanja globalne temperature zraka od 1890-ih do zadnjeg desetljeća.

"Najtoplije je posljednje desetljeće na globalnom nivou. Hladno doba do 50-ih godina prošlog stoljeća, nakon toga sve toplije, a sada čak ekstremno toplo i na globalnom, i na europskom i našem hrvatskom nivou", rekao je Vakula.

"Tko je kriv, to je druga priča, ali da nam je sve toplije i toplije, je"

Kakvo nas vrijeme očekuje?

Prezentirajući projekcije buduće klime u RH i bližoj okolici, prikazao je da temperatura i dalje nastavlja pozitivan trend, a količina oborine, u većini Hrvatske, ne posvuda, pokazuje blagi pad. Primjerice riječko područje, sjeverni Jadran pokazuje laganu tendenciju više oborina, ali za većinu Hrvatske, pogotovo sjeverne, kontinentalnog dijela, nastavak sušnih razdoblja. Broj vrućih dana sve je veći, sve više toplih noći, pojačana je vlažnost zraka i više sunčanih razdoblja nego do sada.

"Manje će biti kišnih razdoblja, manja vlažnost tla, manji broj vrlo hladnih dana, manje snježnog pokrivača, u prosjeku, ali pri tome razni ekstremi. Klimatske promjene u kombinaciji s onečišćenjem tla, atmosfere i voda, dovode do ugrožavanja opstanka i biljaka i životinja", upozorio je Vakula.

Toplinski valovi i suše, kako je pojasnio dovode do opustinjavanja ili dezertifikacije i nižih podzemnih voda što znači da biljke moraju imati dublji korijen da bi došle do vlage. S druge strane, dolazi i do razvoja bolesti i štetnika, a sve skupa do smanjenja prinosa.

"Blage zime, koje su sve češće, dovode do rane vegetacije, koja postaje osjetljivija na povremene hladne prodore iako ledeni sveci nisu kao što su nekada bili", istaknuo je poznati meteorolog, dodavši da su oni i dalje prisutni i pogubni kada biljka počinje rasti, a to je sve ranije.

Govoreći o tome kako naći balans u svim izazovima s kojima se poljoprivrednici suočavaju, rekao je kako idealne situacije nema, nego je pitanje – što je manje loše za nas, biljke, životinje i zemlju. No, klimatske promjene imaju i pozitivne učinke, a to su, prema riječima meteorologa:

• produženje rasta,
• mogući veći prinosi,
• moguće češće berbe,
• veći potencijal uzgoja tzv. južnih kultura u sjevernim krajevima

Naveo je i nekoliko mogućnosti kako se prilagoditi ovim promjenama. "Šume su spas zbog CO2, izbor novih sorti otpornih na ekstremne prilike, suše i kratkotrajne velike količine oborine", rekao je Vakula, napomenuvši da iz mjeseca u mjesec imamo neki novi rekord i tako će se vjerojatno nastavljati.

"Sprječavanje degradacije tla i gubitak vlage, navodnjavanjem i boljim pokrovnim usjevom, novi način obrade, kvalitetnija osiguranja", sve su to načini prilagođavanja prognozama.

Zlatno pravilo

Pozvao je sve da vole ovu zemlju i da je pokušaju što je manje degradirati.

"Pokušajte se prema Zemlji ponašati po onom zlatnom pravilu svih religija ovog svijeta: 'Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi čini tebi', s klimatskim izazovima ćemo se suočavati još godinama, za našeg života, za života ovog svijeta", rekao je Vakula

Iznoseći prognozu za jesen – rujan, listopad, studeni, srednja sezonska temperature pokazuje odstupanje te je velika vjerojatnost da će jesen biti toplija od prosjeka, a pri tome količina oborine, u južnim krajevima vjerojatno višak. Također i zima će vjerojatno biti malo toplija ili oko prosjeka, a hoće li biti snijega, na pitanje se još ne može dati odgovor, zaključio je. 

Poljoprivrednici ne koriste dostupne alate

Agrarni analitičar Robert Jurišić je u obraćanju na konferenciji istaknuo da ako prosječnog seljaka sagledamo od razdoblja 1990-ih do danas, i osvrnemo se na dvije stavke - proizvodnju i financijsku pismenost, možemo primijetiti značajne razlike. Po pitanju proizvodnje je daleko napredovao, uz pomoć mehanizacije i razvoja tehnologije, edukacije i smjene generacija. Svjetske su kompanije prisutne na domaćem tržištu i one pomažu proizvođačima da postanu bolji te primjenjuju svjetske trendove.

"To se vidi i kroz prosječan prinos žitarica i uljarica koji je veći u Hrvatskoj negoli je u Europskoj uniji", kazao je Jurišić.

S druge strane, kada gledamo financijsku pismenost, hrvatski se seljak malo ili nimalo pomaknuo od tamo gdje je bio devedesetih. Poljoprivrednici ne koriste sve alate koji su dostupni i kojima se služe njihovi EU kolege. Financijska pismenost je na ispodprosječnom nivou, upravljanje rizikom je vrlo loše. Činjenica da financijama OPG-a najčešće upravlja vanjski knjigovodstveni servis dovoljno govori na koliko su niskim razinama, opisuje.

Po pitanju financijske pismenosti nismo se pomaknuli iz 90-ih

Tako nepripremljeni ćemo teško dočekati buduće izazove, kaže ovaj agrarni stručnjak, jer ovo što se sada događa je samo jedan dio cikličkog kretanja i ponovit će se kroz sljedećih nekoliko godina. Uz svu konkurenciju, pitanje je što će se događati i može li seljak to preživjeti. 

"Mislim da ako se nešto ne pokrene, ako se ne počnu koristiti alati koje koristi konkurencija na zapadu, to neće biti dobro za prosječnog seljaka", smatra Robert Jurišić.

Prilagodba i upravljanje rizicima 

Da su poljoprivrednici primorani što učinkovitije se prilagođavati i upravljati rizicima, napomenuo je Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), dodavši kako je pri tome korištenje novih tehnologija od velikog značaja. Iznimno je važno razumjeti digitalnu budućnost, rekao je, jer će uz nju biti vezani sve više i prinosi poljoprivrednika.

"Rezultat poljoprivredne proizvodnje ovisi od mnoštva faktora, nad kojima poljoprivrednici nemaju potpunu kontrolu, ključ uspješnosti svakako leži u sposobnosti i brzini djelovanja, a na to u velikoj mjeri utječe dostupnost točnih informacija u stvarnom vremenu, što nam omogućavaju nove tehnologije", poručio je Karalić.

U uvodnom obraćanju, zamjenica gradonačelnika Osijeka, Jasenka Crnković, naglasila je kako je poljoprivreda presudna za našu budućnost i dodala je kako je važno nositi se s promjenama. "Sigurna sam da upravo sinergijom javnog i privatnog sektora možemo puno toga naučiti", poručila je s konferencije, ali i najavila upravo raspisan Javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Osijeka. 

Značajne poruke poslala je i predsjednica Odbora za poljoprivredu Sabora Republike Hrvatske, Marijana Petir, koja je čestitala Agroklubu 15 godina uspješnog i istinitog informiranja. Poručila je i kako zajednički moramo raditi i tražiti rješenja za nadolazeće izazove. "Mi konja za trku imamo, da bismo postigli veću dostupnost, važna je potpuna transformacija agrara. Moramo i pitati poljoprivrednike, stanovnike sela, što trebaju, da bi ostali živjeti tamo", navela je Petir.

Prisutnima se kratko obratio Josip Miletić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije i Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, a video porukom i Norbert Lins, predsjednik odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta, govoreći o implementaciji EU poljoprivrednih politika. A kako će izgledati budućnost poljoprivredne mehanizacije dao je naslutiti Fabio Zammaretti, predsjednik izbora za traktor godine TotY.

Konferencija se odvijala na Svjetski dan demokracije, stoga je predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske Vedran Stapić, ispred organizatora ovog događaja istakao da proizvodnju hrane kao građani ne smijemo podrazumjevati. Naglasio je da je nužno raditi na razvoju svijesti potrošača koji prave prisitke na agrarne politike riječima da “hranu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo”, pozivajući se na nedavnu izjavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Organizatori konferencije AgroRocks 2023. su informacijski sustav Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske uz podršku Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i Europskog parlamenta. Sponzori konferencije su: Agro Invest Grupa d.o.o. (PP Orahovica, PPK Valpovo, Vinarija Orahovica i Panona Mare), YOPS, Novocommerce International d.o.o., HBOR, Enna fruit d.o.o., Vindija d.d., Syngenta Agro d.o.o. i Belje plus d.o.o.

Konferencija je sadržavala tri tematske panel diskusije:

• Žitarice i uljarice u teoriji kaosa, koja je okupila eksperte ratarske proizvodnje
• Meso i mlijeko, kam(a)o sutra, gdje se tematizirali stočarski izazovi
• United colours of voće & povrće, na teme domaće voćarske i povrćarske proizvodnje

Pogledajte video prilog s konferencije: 

Cijelu konferenciju pogledajte ovdje: