Pretraga tekstova
Nepovoljne vremenske prilike su obilježile poljoprivrednu proizvodnju u Europi tijekom ljeta 2023. godine. Što se može očekivati na tržištu?
Europska komisija je objavila izvješće o kratkoročnim izgledima za poljoprivredna tržišta, a koje predstavlja najnovije trendove i izglede.
Nepovoljne vremenske prilike su obilježile poljoprivrednu proizvodnju u Europi tijekom ljeta 2023. godine. Suša i obilne padaline su donijele nebrojene probleme. S druge strane, troškovi inputa su nastavili padati, a izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU ponovo je postao konkurentan.
Od srpnja je počela opadati mjesečna inflacija hrane, što bi moglo potrošačima donijeti olakšanje, jer ona čini skoro 40 posto povećanja cijena.
Vino je jedan od proizvoda čija je potrošnja, najviše crnog, pala zbog poskupljenja, ali i promjene navika potrošača.
Pada proizvodnja vina u EU: Italija više nije najveći globalni proizvođač?
Tu je i meso na koje negativno utječu također visoke cijene. No, poboljšani uvjeti na pašnjacima, kao i niži troškovi stočne hrane, pružili su određeno olakšanje stočarima. Međutim, predviđa se da bi proizvodnja mesa, s izuzetkom peradi, mogla ostati ispod prosjeka.
Rastuće cijene dušičnih gnojiva u EU spriječile su opću nestašicu i nekontroliranu upotrebu od strane poljoprivrednika u EU.
Očekuje se da će u 2023. potrošnja mesa i dalje padati i to za 1,5 posto. Smanjenje je veće kada je u pitanju govedina (-3,5%) i svinjetina (-5,2%), dok će za perad porasti za 4,3 posto. Visoke cijene govedine i peradi ostaju. Smanjuje se i proizvodnja ovčetine, jer je suša utjecala na travu, koja je osnovna hrana za ovce, na području Mediterana.
Od početka godine pada cijena sirovog mlijeka, a isporuke su prilično stabilne. Očekuje se blagi rast od 0,3 posto. Proizvodnja sira u ovoj godini će rasti za jedan posto. Iznad očekivanja se povećava proizvodnja svježih mliječnih proizvoda kao što su vrhnje i konzumno mlijeko.
Proizvodnja žitarica u EU za 2023/24. godinu će biti 268,5 milijuna tona, što je za 4,3 posto ispod petogodišnjeg prosjeka, pokazuje izvješće. Nepovoljne vremenske prilike su najviše utjecale na kukuruz i ječam. Porasla je proizvodnja uljarica i to za 11 posto iznad petogodišnjeg prosjeka. Najviše zbog više suncokreta i soje.
Možda smo zadnji petak u rujnu vidjeli najniže cijene žitarica i uljarica na burzama
Blizu petogodišnjeg prosjeka je očekivana proizvodnja šećerne repe, a riječ je o količini od 15,6 mil. t. Uzgajivači ove kulture su pred izazovom zbog potpune zabrane upotrebe neonikotinoida. Kada je riječ o maslinovom ulju, ostat će niska, kao i dostupnost. U pojedinim regijama su cijene tri puta više u odnosu na petogodišnji prosjek.
Nepovoljne vremenske prilike su dovele do pada proizvodnje jabuke i naranče za oko dva posto u odnosu na prošlu godinu.
Tagovi
Eu poljoprivreda Potrošnja mesa Proizvodnja žitarica Proizvodnja uljarica Proizvodnja mlijeka Kratkoročni izgledi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 dan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Đuro Japaric
prije 9 mjeseci
Problem je Hrvatske PAD stanovništva , 2011 - 2021 bilo nas je 10 % MANJE ! To znači i pad potrošača !U bezvrijednu EU ušli smo sa minimalnim površinama i stočnim fondom zahvaljujući NESPOSOBNIM hrvatskim političarima , sa poljoprivredom u seljačkom sektoru koja je većinom za MUZEJ ! SASA , sadašnja kriminalna organizacija zvana hrvatski sabor ima 151 zastupnika , HDZ je uspio formirati većinu preko 76 i radi što hoće jer NASUPROT sebe NEMA OPOZICIJU a ni građane da IZAĐU na ULICE , jer je DOBROM dijelu DOBRO i ne bune se ! Za ljude koji obrađuju zemlju i bave se PRODAJOM proizvoda HRVATSKA je najgora državica ! Sa UVOZOM uništava se i ovo malo što još imamo !
SASA FRANIC
prije 9 mjeseci
nijedna posast nije gora od Evropske unije i njene hunte na vlasti, i domacih izdajnika postavljenih kod nas. to je gore od svih nepogoda