Pada proizvodnja krumpira u EU - krive klimatske promjene i milenijalci?

Stroži propisi EU o pesticidima, radikalne promjene u europskoj klimi i drugačije potrošačke navike među glavnim su uzrocima oštrog pada proizvodnje krumpira u EU od 2000. do 2023. godine, piše Euractiv. 

Iako je tradicionalno ključni sastojak europske kuhinje, od belgijskih pomfrita preko španjolskih tortilja de patata sve do talijanskih njoka, u posljednjem razdoblju zabilježen je pad godišnje proizvodnje od 36,7 posto. Zemlje EU sada proizvode 27,9 milijuna tona manje u odnosu na 2000. godinu, prema podacima Eurostata objavljenim početkom kolovoza. 

Radikalne klimatske promjene

U 2023. godini, zemlje EU-a ubrale su 48,3 milijuna tona krumpira, što predstavlja povećanje u odnosu na 47,5 milijuna tona iz 2022. godine, koja je bila obilježena velikom sušom. Njemačka je vodeći proizvođač s 24% ukupne proizvodnje u 2023., dok su iza nje Francuska s gotovo 18% i Nizozemska s 13,4%. Istodobno, Rumunjska (32,4%) i Poljska (25,1%) imaju najveći broj farmi iako su i dalje male u ekonomskom smislu.

"Radikalne promjene u europskoj klimi, poput suše 2022. i prekomjernih padalina prošle jeseni i proljeća, predstavljaju ogroman izazov za naše poljoprivrednike. S pooštravanjem ograničenja pesticida u EU, oni sve teže kontroliraju štetnike i biljne bolesti", istaknula je Berta Redondo, glavna tajnica Europatata, Europskog udruženja za trgovinu krumpirom naglasivši kako uz sve to, rastući troškovi proizvodnje, pogoršani ruskom invazijom na Ukrajinu, dodatno otežavaju situaciju. 

Kako su hrvatski proizvođači krumpira preživjeli ekstremne uvjete?

Podsjetimo, Europska komisija je 2018. zabranila vanjsku upotrebu tri neonikotinoida (imidakloprid, tiametoksam i klotianidin) zbog njihovog štetnog djelovanja na oprašivače, a 2019. nije obnovila odobrenje za etoprofos, aktivnu tvar koja se koristi u suzbijanju žičnjaka u usjevima, zbog zabrinutosti oko toksičnosti.

"Sve to moglo bi potaknuti poljoprivrednike na uzgoj manje rizičnih usjeva",  dodala je.

Milenijalci izbjegavaju krumpir

Promjenjive navike potrošača također utječu na proizvodnju krumpira u EU-u. Mladi izbacuju ugljikohidrate iz svoje prehrane ili zamjenjuju ga "egzotičnijim" alternativama  poput kvinoje, batata ili bulgura.

"Kako bismo se suočili s tim izazovom, Europatat je 2020. pokrenuo promotivnu kampanju vrijednu 3,4 milijuna eura, sufinanciranu od Europske komisije, koja je usmjerena na milenijalce – ljude rođene između 1981. i 1996. – u Flandriji (Belgija), Francuskoj i Irskoj", objašnjava Redondo.

Kampanja, koja traje do 2025., uključuje više od 300 recepata osmišljenih za integraciju u moderne stilove života. U nju su trebale biti uključene utjecajne i slavne osobe, influenceri, na društvenim mrežama Facebook i Instagram gdje su trebali prikazati svestranost ovog povrća kako bi promijenile njegov imidž "tradicionalne hrane". 

No, pregledom IG i FG stranica kampanje potatosurprises.eu, moglo bi se zaključiti da ona nije uspješna.