Pesimizam je luksuz kojeg si poljoprivreda ne može priuštiti

U Bruxellesu su prošli tjedan održani prvi EU dani poljoprivrede i hrane, četverodnevno događanje koje je organizirala Europska komisija, a koje je okupilo brojne stručnjake i predavače iz svijeta.

Tamo su se odvile rasprave o budućnosti europskog agrara, tržišnim trendovima, prehrambenoj sigurnosti i digitalnim inovacijama. O tim temama razgovarali su poljoprivrednici i poduzetnici, donositelji odluka te različiti stručnjaci s ciljem otvorenog dijaloga i poticanja inspirativnih ideja.

Na početku konferencije sudionicima se obratila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije koja je pohvalila trud poljoprivrednika, jer zahvaljujući njima imamo kvalitetnu hranu na našim stolovima.

Istaknula je da smo u EU gotovo samodostatni u ključnim namirnicama, mesu i mlijeku, što doprinosi strateškoj otpornosti. Naglasila je da je jedini put kojim trebamo ići - zelena digitalna tranzicija.

"Znamo svi da smo pred velikim izazovima. Naši poljoprivrednici rade na globalnom tržištu, ranjivi su, brinu ih zoonoze, cijene goriva i gnojiva, a jedva plaćaju živežne namirnice. Probili smo negativne rekorde s klimom, pogodile su nas poplave, suše, požari i bolesti, a proizvodnja hrane se odvija u nepredvidivim okolnostima. Ali, rješenja ima“, rekla je von der Leyen.

Pokreću dijalog u siječnju 2024.

U uvodnom obraćanju, istaknula je da su neki od njih pioniri četvrte revolucije jer proizvode čistim tehnologijama, koriste satelitske podatke za preciznu poljoprivredu, a brzi internet u ruralnim prostorima EU se utrostručio.

Predsjednica EK označila je poljoprivredu kao ključni industrijski sektor u kojem treba raditi na učinkovitoj proizvodnji i uporabi resursa, a inovacije trebaju prožeti čitav agrarni lanac.

Poljoprivrednici poznaju prirodu bolje od ikoga drugog, kazala je von der Leyen, a rješenja utemeljena na prirodi i strateški planovi država članica EU ispunjavaju s klimom povezane ciljeve.

"Sadimo sjeme za još otporniju proizvodnju hrane. Trebamo ih podržati na sve moguće načine, ujediniti proizvođače, znanstvenike i potrošače s okolišnim organizacijama i onima za zaštitu životinja – i zato pokrećemo dijalog sa svima koji će započeti u siječnu 2024. godine“, kazala je u video obraćanju.

Nakon predsjednice Europske komisije, pred više od 500 ljudi obratio se Janusz Wojciechowski, povjerenik EK za poljoprivredu.

"Imam jasnu viziju kako bi poljoprivreda trebala izgledati 2027. godine, a ona je sadržana u ova četiri kamena temeljca: sigurnost hrane, stabilnost, održivost i solidarnost“, kazao je.

U krizi su donijeli izvanredne mjere potpore, nastavio je povjerenik, realocirali plaćanja iz Zajedničke poljoprivredne politike te tako podržali proizvođače da nastave s proizvodnjom.

Naveo je da je od 2010. do 2020. godine Europa izgubila tri milijuna poljoprivrednika, te da svakodnevno nestaje 9.800 gospodarstava.

Wojciechowski je iznio i podatak da prosječan europski poljoprivrednik ima 57 godina, pa je generacijska obnova sela temeljni izazov EU, a ZPP instrument i sigurnosna mreža koja mu osigurava 23 posto prosječnog prihoda.

"Sjeme ne može rasti bez različitih ideja i zato trebamo zajedničkim perspektivama premostiti prepreke, te okupiti sve dionike agrarnog sektora u strateškom dijalogu koji će započeti u siječnju“, zaključio je.

Samo 4 posto poljoprivrednika uključeno u digitalne intervencije

U panel raspravama koje su uslijedile, doznali smo da je nakon digitalne transformacije poljoprivrede sljedeći korak regulacija umjetne inteligencije (AI). O tome se naširoko raspravlja u trijalogu koji bi uskoro trebao iznjedriti plan postupanja kada je riječ o ovoj osjetljivoj tematici. 

Predstavnik Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) institucije koja kreatorima EU politika daje znanstvenu podršku i različite analize, na konferenciji je ispričao kako je 60-tih godina pokrenuta IT revolucija, početkom 2000-tih počela je digitalna transformacija, a sljedeći korak je umjetna inteligencija.

Riječ je o mnoštvu senzornih podataka koje poljoprivrednici koriste i brojnim prilikama za monitoring, što će im pomoći da značajno smanje troškove i predviđaju situacije na tržištu.

"Analizirali smo strateške planove država članica i zaključili da su ulaganja u digitalizaciju na niskoj razini, te je svega 4 posto poljoprivrednika uključeno u takve vrste intervencija - moramo učiniti više“, rekao je Jean Pietro Genovese iz JRC.

Pesimizam je luksuz 

Na ključna pitanja prehrambene sigurnosti osvrnuo se glavni ekonomist iz FAO-a i voditelj tima za poljoprivredu i hranu, Lorenzo Giovanni Bellu. A ona su prema njegovom mišljenju sljedeća:

• Hoće li poljoprivredno-proizvodni sustavi proizvesti dovoljno hrane za rastuće čovječanstvo usprkos povećanoj potražnji za neprehrambenim proizvodima i okolišnim prilagodbama?
• Hoće li socio-ekomomski sustavi evolvirati s ciljem osiguravanja prilika za zaradu i dovoljno kupovne moći za zdrave prehrambene proizvode?
• Hoće li nastanak informiranih i kritički nastrojenih civilnih društava potaknuti svjetske vlade da transformiraju poljoprivredno-prehrambene sustave prema održivosti i otpornosti?

"Moj odgovor je – da, ali uz radikalnu transformaciju. Ako želimo da stvari ostanu kakve jesu, moramo ih mijenjati, a pesimizam je luksuz koji ne možemo priuštiti“, rekao je Lorenzo Giovanni Bellu, te istaknuo da trebamo naučiti proizvoditi više s manje, identificirati nove tehnologije i tranformirati upotrebu energije u agraru. 

Četiri scenarija za budućnost

Ovaj je stručnjak prezentirao četiri scenarija koja nas čekaju od 2023. godine nadalje.

U prvom sve ostaje po starom – reagiramo na događaje i krize čineći taman toliko da izbjegnemo sistemski kolaps, što degradira održivost poljoprivredno-prehrambenih sustava i rezultira lošim životnim uvjetima velikog broja ljudi, povećavajući vjerojatnost sistemskih krahova.

Drugi scenarij je prilagođena budućnost – selektivni potezi prema održivom razvoju kako bi se postigli ciljevi Agende 2023. Poboljšanja u smislu dobrobiti su napravljena, ali nedostatak ukupne otpornosti sputava dugoročnu održivost.

Treća alternativa je – utrka do dna, odnosno loše odluke koje dovode svijet u najgoru verziju sebe - nakon kolapsa u socio-ekonomskom, okolišnom i poljoprivrednom smislu s gotovo nepovratnim posljedicama za veliki broj ljudi i ekosustava.

U četvrtom scenariju, kojeg Giovanni Bellu naziva razmjenom za održivost, imamo distribuciju moći, te dobro definirane uloge, edukaciju, društvenu obvezu, osjećaj odgovornosti i sudjelovanja, što će potaknuti nove odnose moći i promijeniti razvojnu paradigmu u većini država. U takvim okolnostima kratkoročni rast BDP-a i potrošnja, zamijenjene su uključivošću, otpornošću i održivošću prehrambenih, socio-ekonomskih i okolišnih sustava.

U depresiji 53 posto poljoprivrednika

Na panelu pod nazivom "Farmer - posao s obećavajućom budućnošću“ izneseni su podaci o mentalnom zdravlju poljoprivrednika, koji nisu obećavajući.

Smatra se da je 23 posto u riziku od samoubojstva, a s depresijom je suočeno njih čak 53 posto. Stresnim situacijama izloženo ih je 37 posto, a najveći razlozi za taj stres su redom: politike dizajnirane za smanjenje klimatskih promjena, zatim nerazumijevanje ljudi koji nisu u poljoprivredi, te strah za budućnost njihove farme.

Panelisti su se složili da rastućem stresu doprinose i negativne konotacije koje ova grana gospodarstva ima u medijima, za što postoji i “službeni“ naziv  agri-bashing.

Na lokaciji konferencije predstavile su se različite tvrtke koje su zainteresiranima predstavile svoje proizvode koji olakšavaju digitalnu tranziciju. Iz Hrvatske je sudjelovala tvrtka AGRIVI, s AI savjetnikom za poljoprivrednike.