Pet razloga zašto su žene važne u borbi protiv klimatskih promjena

Četvrtinu svjetskog stanovništva čine seoske žene, a danas, 15. listopada obilježavamo njihov dan, Svjetski dan žena na selu. 

Iako klimatske promjene utječu na sve, one ne utječu na sve jednako. Ranjivost je pogoršana nejednakošću i marginalizacijom povezanom sa spolom, etničkom pripadnosti, niskim primanjima i drugim društvenim i ekonomskim čimbenicima. Mjere u borbi protiv njih mogu biti učinkovite jedino ako se sve ovo uzme u obzir. 

Ovdje na scenu stupaju žene. Ujedinjeni narodi su objavili pet razloga zašto su upravo one ključne za klimatske akcije. 

1. Klimatske mjere moraju obuhvatiti svo stanovništvo 

Polovica svjetske populacije čine žene i djevojake, no one su često izostavljene iz rasparava kada je riječ o klimatskim promjenama. Ali ako želimo postići cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa, svi trebaju sudjelovati što znači da više žena i djevojaka treba biti osnaženo i uključeno.

Seoske žene u Hrvatskoj su vlasnice tek 30 posto OPG-a, a provode prosječno najmanje 22 sata tjedno radeći nevidljivi posao, napominju iz HPK

Njih treba uključiti na svim razinama – od pregovora o klimi preko dogovora na sastancima, do polja i šuma, posebno u sektorima i regijama teško pogođenim razaranjima uslijed klimatskih promjena jer se samo tako može kreirati održivija i pravednija budućnost za sve. 

2. Osnaživanjem do boljih rješenja

Žene čine gotovo polovicu poljoprivredne radne snage u zemljama u razvoju. Kad im se omogući isti pristup resursima kao muškarcima, one mogu povećati poljoprivredne prinose za 20 do 30 posto. Ovo povećanje produktivnosti ne samo da poboljšava ukupnu poljoprivrednu proizvodnju za 2,5 do 4 posto, već može pomoći u smanjenju gladi u svijetu za 12 do 17 posto, prema UN-u.

Njihovo osnaživanje u agraru također može imati pozitivan učinak na prilagodbu klimi. Istraživanja pokazuju da će zemlje s visokom zastupljenošću žena u parlamentu vjerojatnije ratificirati međunarodne ugovore o zaštiti okoliša.

3. Ključne za izgradnju otpornosti u svojim zajednicama

UN izvještava da su zajednice uspješnije u strategijama otpornosti i izgradnje kapaciteta kada su žene dio procesa planiranja.

Osim toga, one obično prve reagiraju u odgovorima zajednice na prirodne katastrofe, njihova je uloga značajna u smanjenju rizika od katastrofa, uvelike doprinose ranom oporavku svojih obitelj i čitave zajednice. 

4. Klimatske promjene utječu na sve nas, ali ne jednako

Veći utjecaj imaju na najranjivije ljude u svijetu, bilo u razvijenim zemljama ili zemljama u razvoju te pogoršavaju postojeće nejednakosti. Žene se često suočavaju s većim rizicima i većim opterećenjem pod utjecajem klimatskih promjena u situacijama siromaštva i zbog postojećih uloga, odgovornosti i društvenih normi.

Na primjer, u mnogim društvima upravo su one odgovorne za energiju u kućanstvu, hranu, vodu i skrb za mlade i starije osobe. Osobito u zemljama u razvoju, posljedice klimatskih promjena za njih predstavljaju još veći teret. Stoga ulaganje u rodnu ravnopravnost i osnaživanje ima dalekosežne prednosti, uključujući očuvanje okoliša, smanjenje siromaštva i postizanje ciljeva održivog razvoja. 

5. Prepoznaje se važnost roda

Kako UN zaključuje u svojoj posljednjoj točki, dobra vijest je da žene i djevojke postaju sve više osnažene da doprinesu klimatskim akcijama i imaju koristi od njih. 

Unutar procesa UN-a o klimatskim promjenama, mnoge su zemlje javno objavile kako integriraju rodna pitanja u različite prioritetne sektore unutar svojih nacionalnih akcijskih planova. No, potrebno je dobro promisliti o tome kako postići ravnopravnost spolova u lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj klimatskoj politici i ulogama u donošenju odluka.

Mijenjanje percepcije žena u ruralnom prostoru Hrvatske

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne komore, seoske žene u Hrvatskoj su vlasnice tek 30 posto OPG-a, a provode prosječno najmanje 22 sata tjedno radeći nevidljivi posao. Među samoopskrbnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ma 30,9 posto žena a 28,9% među OPG-ima, što govori da imaju znatno manja gospodarstva, a pritom žive dulje pa najčešće dolaze do OPG tako što ga naslijede od supruga.

Dodaju i da brojna istraživanja pokazuju kako su u ruralnim područjima u nepovoljnijem ekonomskom i društvenom položaju koji je često opterećen i društvenim ulogama i očekivanjima zajednice koja su zasnovana na tradicionalnijim rodnim ulogama i patrijarhalnim stavovima pa se tako na rad žena izvan kuće i dalje gleda prvenstveno kao na zanemarivanje obitelji i kućanstva.

"Mi u HPK to želimo promijeniti zbog čega smo u novom sazivu skupštine pokrenuli inicijativu i osnovali Odbor za mlade poljoprivrednike i žene", istaknuo je predsjednik komore, Mladen Jakopović. 

ističu i kako kroz različite inicijative u Hrvatskoj ali i EU, HPK sudjeluje u brojnim projektima namijenjenim poljoprivrednicama i ruralnim ženama te uključuje svoje članice u njih. Tako su od siječnja 2023. Agronomski fakultet i Komora partneri u europskom istraživačkom projektu (Obzor Europa) GRASS Ceiling, u sklopu kojega se provodi i živi laboratoriji (living lab), u koji je okupljeno osam žena ekoloških inovatorica iz ruralnog područja s kojima će se tijekom tri godine projekta aktivno raditi te ih poticati na razvijanje vještina i definiranje ključnih problema s kojima se suočavaju u svom radu i životu na selu.

Cilj ovog projekta je osnažiti socioekološke inovacije koje vode žene u ruralnom gospodarstvu i ruralnim zajednicama, naglašavaju.