Aktivni član brojnih udruga, naš vjerni čitatelj i komentator, svjedok i sudionik promjena u agraru te predlagatelj rješenja za OPG-ove, ne libi se godinama pisati državnom vrhu i upozoravati na brojne 'krive Drine' hrvatske poljoprivrede
Postoji urbana legenda da je pitanje jednog tek imenovanog ministra poljoprivrede bilo: "Tko je taj Đuro Japarić? Je li to stvarna osoba?", misleći valjda da se neki politički protivnici kriju iza tog imena, služe kao pseudonimom.
Mi ćemo potvrditi da je itekako stvaran. Sjeli smo u automobil i otišli na teren, otprilike na pola puta između Đakova i Požege.
On je aktivni član brojnih udruga, vjerni čitatelj i komentator Agrokluba, svjedok i sudionik promjena u agraru te predlagatelj rješenja za OPG-ove. Ne libi se godinama pisati samom državnom vrhu i upozoravati na brojne krive Drine hrvatske poljoprivrede. I to od 1995. do danas. Od tadašnjeg predsjednika Tuđmana do današnjeg Milanovića. Od premijera Valentića do Plenkovića. Od ministra Gažija do ministrice Vučković, ali i brojnih čelnih ljudi Ministarstva pravosuđa.
"Neki pristojno odgovore, drugi ignoriraju. Kad je riječ o poljoprivredi to je jedna jednoumna koalicija, neovisno koja je stranka na vlasti", kaže naš sugovornik do kojega smo stigli u rodno mu selo na Dilj gori - Sovski Dol.
Ondje Đuro, Đuka pa i Jura kako ga neki zovu, sa suprugom Ankicom već 30 godina na dva hektara uzgaja božićna drvca, ima šest hektara voćnjaka, pčelinjak i registriranu proizvodnju meda. No, ističe, njemu je poljoprivreda dodatna djelatnost jer ne živi isključivo od nje. Uredno ima prijavljen OPG, ali mirovinu je zaradio u drugom sektoru.
"Žao mi je ljudi koji žive isključivo od poljoprivrede i uvijek sam samo želio i želim pomoći. Evo jedan primjer tek iz moje okolice, inženjer zapošljava još dva inženjera agronomije i njih troje rade 150 hektara. Da kiksate samo tisuću kuna na hektaru, znate li koji je to gubitak?", upozorava. Zbog toga bi, prema njemu, trebalo uvesti kategorije za OPG.
"Znači, OPG koji plaća mirovinsko za barem jednog člana da ima jedan status, a drugi, ja i ovi koji imamo dopunske djelatnosti i druga zdravstvena i mirovinska osiguranja. Ne može nas se stavljati u isti koš!", upozorava naš domaćin koji je u mirovinu otišao sa 63 i pol godina starosti. Firma je, otkriva, dala poticajne mjere za tih godinu i pol do pune starosne.
"Svaki dan je ovdje, otkako je otišao u mirovinu. Vidimo se tek ujutro i navečer", smije se supruga Ankica s kojom se upoznao u Slavonskom Brodu, gdje i danas žive, ali ipak većinu vremena provode u ovom bajkovitom selu na gori.
"Tu vam je tromeđa. Sovski Dol je u Požeško-slavonskoj, nakon kilometra je Brodsko-posavska, a lijevo Osječko-baranjska županija", pojašnjava Đuro otkrivajući nam da je rođen baš u tom selu, i to kao prvorođenac. Bilo ih je petero djece, međutim dvoje je nažalost umrlo. I brat mu i sestra također žive u Slavonskom Brodu.
A djeca mu? "Sin je po hrvatskom modelu iz Austrije otišao raditi za Njemačku, a kći živi i radi u Puli. S nekretninama se bavi, nema što ne znaju, svašta ih je tata naučio", ponosno priča.
"Nisu još oženjeni. Ne smiješ ih ni pitati za to", smije se majka Ankica.
Kada je u pitanju radni vijek, imao je kaže, sreću završiti jeftino i kvalitetno školovanje u Elektroslavoniji u Osijeku, na temelju toga dobio posao i nakon odslužene vojske zaposlio se u zagrebačkom Dalekovodu. Ondje je radio na izgradnji prijenosnih mreža dalekovoda za Elektroprivrede Hrvatske, Slovenije, Srbije, Njemačke, za NATO pakt, Vladu Libije i mnoge druge investitore.
"Prešli smo vozilima na tisuće kilometara. Krenete od Crnog mora, prolazite kroz svaku zemlju pješice, vidite ljude, kulture i onda se upitate kako ti ljudi to imaju, a vi ne možete. Pitate se i što možete u ovoj državi primijeniti od drugih", opisuje nam navodeći da je posebna rak rana Hrvatske Zakon o nasljeđivanju. Kraljevina Nizozemska, dodaje, to je dobro riješila i nema probleme kakve mi imamo. Takve da u gruntovnici jedna parcela ima desetak i više suvlasnika, nerijetko umrlih.
Pitao je Nizozemce za zakon, potom i platio njegovo prevođenje, slao ga našim nadređenima da vide da rješenja postoje. "Ali ne možete naći nijednog političara da sjedne, da se napiše taj zakon, da se stvari pomaknu s mjesta", razočaran je ističući da se to mora riješiti jer takva loša zakonska rješenja i danas doprinose procesu izumiranja hrvatskih sela.
Jedna parcela, 16 suvlasnika - 10 preminulo, 2 iselilo, a 4 se posvađalo
"Nije se išlo da se otkupi privatna zemlja, naprave dohodovnija gospodarstva već je zarasla u šikaru i korov. Mora se natjerati nasljednike da pokrenu ostavinske postupke", kaže. Pisao je o tome Ministarstvu pravosuđa, ali i brojnim čelnicima jedinica lokalne samouprave i zastupnicima da traže da se ide u hitnu izmjenu, da se ostavinski postupak mora pokrenuti u roku 6 mjeseci. Ako se do tada ne pokrene, da se vlasništvo prebaci na jedinice lokalne samopurave ako nema drugih nasljednika.
Na primjeru svoga rodnog sela opisuje da je nedavno ondje preminuo vlasnik jedne kuće. Mogući nasljednik je također preminuo i nitko taj postupak neće pokrenuti te će s godinama kuća i imanje propadati, što već i imamo u brojnim primjerima diljem zemlje pa i u Sovskom Dolu.
"A kome će komunalni redar doći naplatiti kaznu zbog šikare?", pita.
Da barem djelomice smanji ruglo, on je uzeo zemlju u zakup od bivših stanovnika sela pa umjesto korova i šikare zasadio voćke.
"Voćnjaka oko 6 hektara, naših i tuđih. Malčiram, u IAKS mjerama smo za osicu i košenje. Jedan dio kosim, neku biljku ne pokosim namjerno, nek ostane za pčele. Ne volim da bude kao ćelava glava", priča nam i pokazuje kao primjer biljku divizmu.
Zaštićena travom su i na jesen sađena božićna drvca. Divlju repicu koja je narasla, ostavio je radi hlada i kao zaštitu od opeklina. Površine je iskrčio, prokopao kanal za vodu, iznad tog nasada ima "10 i kusur tisuća" ograđenih drvaca, isto kultivirano. Postavljeno je 300-400 metara drenažnih cijevi, voda teče kroz zemlju.
U orezivanju i prodaji pomaže mu supruga. "Kad isječemo platimo ljude, kupimo markice", navodi otkrivajući da sveukupno ima 14 do 15 tisuća borova koje se sadi etapno - jedni se skidaju, drugi sade.
"Kod borova su ključni položaj, zemlja, kvaliteta sadnice i tehnologija uzgoja. Morate ih orezivati odozdo, od zemlje bočno po vrhu, prskati protv kukaca, gljivičnih bolesti. Ima dosta posla", pojašnjava naglašavajući da mora spomenuti Zdravka Gregara. "To je jedan vrhunski čovjek. On nam je pokazao, preko njega sam kupio dio sadnica. Jako puno zna i puno pokusa je radio", ponosno ističe navodeći da je uzgoj borova lijep posao, ali s druge strane ružan jer ciklus traje 6 do 10 godina, a nema strategije, ne znamo kolika nam je proizvodnja potrebna. "Kao i u drugim segmentima, primjerice odojaka. Ne znamo koliko nam ih treba, 300 ili 500 tisuća borova", revoltiran je.
Pokazuje nam i "najpametniju biljku" koju ovdje zovu češljugovina (lat. Dipsacus fullonum). A pamet joj je u tome da u listovima koji rastu kao kat sakuplja vodu. "Kao u čaši za sušne dane", opisuje i upozorava na drugi veliki problem u našoj državi koji muči poljoprivredu - voda i navodnjavanje. Nakon silnih oborina, opet dolazimo u stanje da kulturama prijeti suša.
"Moramo graditi akumulacije", kaže Đuro navodeći da u brdskoj Slavoniji postoji niz malih vodotoka gdje ih se mora i može graditi. Na području Sovskog jezera koje se nalazi iznad sela, imaju tri izvora. Samo u Sovskom Dolu treba biti akumulacija za primjer 10, 20 tisuća kubika, a oni nemaju kapi vode, kazuje.
"A ne možete to napraviti jer na usitnjenim parcelama ne možete ništa. Zakon o vodama bi trebao ići u smislu da lokalne vlasti i Hrvatske vode, mi vlasnici zemljišta, Hrvatske šume, vodovodna poduzeća izađu na teren. Kažu, danas smo tu i tu, lokacija je ta i ta, potencijalna pa se prostornim planom to predvidi, imovinski rješava i mehanizacija i to je to".
Tu je i Lonđa, akumulacija čija je gradnja započela još u Jugoslaviji, gdje može biti 20 milijuna kubika vode, 5.000 prirodnim padom, ali - nemate kapi vode. Bio je svojevremeno i na predstavljanju kanala Dunav-Sava. Pitao za očuvanje podzemnih voda, šuma, hrasta lužnjaka, jesu li vršena geološka istraživanja. "Nisam dobio konkretan odgovor. Što se mene tiče, naravno da bih volio da se sagradi", govori dok šetamo prema Sovskom jezeru.
Danas bajkovito izletište s tri zdenca s pitkom vodom, uredila je Udruga za njegovo uređenje i zaštitu na čijem je čelu upravo bio Đuro Japarić. Mjesto je u međuvremenu prepustio mlađima, a Jezeru je posvetu napisao i naš veliki, pokojni pjesnik Dragutin Tadijanović.
"Tadijanović je iz obližnjeg Rastušja i kad smo uredili, zamolio sam ga da napiše dio stihova da ih uklešemo na spomen ploču. Čuvam njegovo objavljeno pismo u kojem veli da nije on pjesnik da piše po narudžbi, ali povodom toga će napisati i čestita svima nama koji radimo na uređenju i spašavanju toga jezera", prisjeća se.
Zvao ga je i u goste te davne jeseni. "Rekao mi je hladno je, ne mogu doći, zahvalio na pozivu i dodao Đuro, da su svi kao ti gdje bi Hrvatska bila", ponosan je na učinjeno naglašavajući da je naša zemlja puna vrijednih ljudi.
Dokazano je, kaže, da su Hrvati vrijedni, ali mi u Hrvatskoj ne biramo tko će nas voditi.
Izborne liste gdje vladajuću funkciju može dobiti i netko s tek pet posto dobivenih glasova, podsjećaju ga na vremena kad je služio JNA, kada su mu predložili da postane član komunista. "Ja zinuo! Tata prošao Bleiburg, što je vama? Kažu: u Zagrebu biranje - predlaže se tri, birate tri, zaokružite tri. Rekoh, drugarice i drugovi to nije biranje".
Sovsko jezero, nastavlja, jedan je i od primjera koliko Zakon o nasljeđivanju kao i onaj o poljoprivrednom zemljištu ne funkcioniraju u praksi. Ukratko, željeli su kupiti oko dva hektara zemlje za dio sadržaja za posjetitelje i tražili da se skine iz šumske osnove i vrati u poljoprivredno zemljište kako bi Općina Čaglin mogla programom to planirati. Te dvije parcele nisu riješene ni 23 godine kasnije.
"Smeće. Javno sam tako nazvao Zakon o poljoprivrednom zemljištu", otvoreno komentira navodeći da od Jakovine koji je uveo privremeni zakup od pet godina do Tolušića koji je sve dodatno zakomplicirao vraćanjem na lokalnu razinu - imamo stanje kakvo imamo. Loše. Kaže i da od 2001. do 2008. preko 180 lokalnih vlasti i županije umjesto njih, nisu raspisali nijedan natječaj za državnu zemlju u korist OPG-a, a za nanesenu štetu Hrvatskoj u gospodarskom smislu nije nitko odgovarao.
"Pa ne možete roditi dijete privremeno na pet godina i prije nego li krene u školu ostati bez zemlje", ogorčen je dodajući da je još Mesiću dok je bio predsjednik rekao da su male općine promašaj Hrvatske. Tih 555 općinica nema ljudski, nema stručni potencijal, ne mogu oni to raditi. Raspolaganje državnim zemljištem, trebale su smatra, raditi županijske komisije, a lokalne vlasti sudjelovati u tom. Ovo što sada imamo je - neprovedivo.
Od ministara poljoprivrede, jedini svijetli primjer mu je pokojni Ivica Gaži koji je namjeravao ići na prodaju državne zemlje s rokom otplate do 20 godina, htio je i riješiti problem Zakona o nasljeđivanju, shvaćao što guši sektor, ali nažalost nakon 1995. više nije bio ministar. A drugi, pitamo?
"Kako ih nazvati? Dubrovački trubaduri. Neodgovorna skupina ljudi. Ne znam zašto se prihvaćaju toga. Meni da netko da tamburu da sviram - nemam blage veze. Ne znam. Učiteljica je napisala, veseo, živahan, ali nema osjećaj za ritam. To je dijagnoza. Nismo svi za sve", slikovito opisuje.
Otkriva i da su mu mnogi rekli - Đuro, pametuješ. Pa budi ti ministar. Pristao bi, kaže na šest mjeseci uz jedan uvjet - da sjedne radna skupina za izradu paketa zakona za hrvatsku agrarnu reformu i raspiše referendum. No, naglašava, tko će biti ministar i koja stranka uopće nije bitno. Poanta je da se stvari pokrenu, zakoni mijenjaju jer agrarna reforma mora biti nacionalni program. Pa i Milanović bi, smatra, trebao reći kao vrhovni zapovjednik: Imamo 125 sela, 0 ljudi, 0 vojnika, 0 hrane. Što možemo napraviti?
"Moja isključiva namjera je bila i je da se na bazi zemlje mogu zadržati ljudi na selu, ali je uvjet da se zemljišta okrupne, da se ide u dohodovne kulture. Mora se gledati iskorištavanje vode, poljoprivrede, šumskog zemljšta, turizma. Trebaju sjesti akademici, političari, mi iz civilnog sektora. Ma treba im 5 minuta da napišu dobre zakone i tu možete pomoći vi Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske", kaže pozivajući da se održi okrugli stol da se ovi problemi počnu rješavati.
Točnije, da se tijekom 10. mjeseca organizira javni skup ustavnih predlagatelja zakona, Vlade i dijela zastupnika te ljudi iz civilnog sektora na temu "Hrvatska agrarna reforma - strategija razvoja poljoprivrede". Na tom skupu imenovalo bi se povjerenstvo s ciljem da se napiše paket zakona na temelju kojih bi se provela javna rasprava i onda bi se uputili u postupak donošenja u Hrvatski sabor.
Evo što je poručio:
Još davne 1995., prisjeća se, radilo se i na organizaciji seljaka. Pomogao je pokojnom Antunu Laslu da se osnuje Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje, u Zagrebu je napisan Statut za Savez udruga Hrvatske. Međutim, kaže, krivac za činjenicu da su danas poljoprivrednici razjedinjeni je HSS koji je podržavao promašeni zakon o poljoprivrednom zemljištu i htio da njihov kadar vodi Savez pa je u organizaciji te stranke osnovan Hrvatski seljački savez.
"Budući da kroz HSS savez nisu uspjeli podjarmiti seljake išli su na osnivanje Hrvatske poljoprivredne komore koju ja ne mogu podržati jer sudjeluje s režimom u izradi štetnih zakona. Inženjering je rasturio i Udrugu OPG Hrvatske Život tako da obiteljska gospodarstva koje se ponižava s podržavljenom zemljom nitko ne predstavlja u ovoj katastrofalnoj godini", razočaran je pitajući gdje je HPK sad kad imamo nikad goru situaciju sa štetama od nevremena, kad nam se zbog afričke svinjske kuge prazne svinjci.
"Spavaju ljetni san?!", pita. Naglašava da imamo dva izbora: koristiti ustavne i zakonske mogućnosti, zahtijevati rješenja ili šutjeti i gledati daljne propadanje sela i poljoprivrede. "Članovi Vlade i zastupnici moraju shvatiti da je ovo prijelomna godina u kojoj je realno da će mnogi razmišljati o prestanku obrade zemlje i bavljenja poljoprivredom", upozorava.
Samo Sovski Dol, bio je najveće selo u brdskoj Slavoniji s oko 900 stanovnika i više od 240 kuća. Danas broji tek 50-60 ljudi, dio kuća više nema jer su napuštene, srušene. Slično je i u susjednoj Paki, gdje se stanovništvo također bavilo poljoprivredom.
"Šumski kraj, ali šuma u privatnom vlasništvu nema. Znači, nema obitelj prihoda od šume", upozorava navodeći da je prosjek zemljišta po obitelji bio tek tri hektara. Nisu mnogi mogli držati ni konje ni volove za obradu zemlje već su morali ići uslužno raditi.
"Moj tata vam dođe poore jedan dan, a vi njemu 6 dana radite neke druge usluge. Tako vam je to bilo. Iskorištavala se šuma za stoku, svinje u žir, goveda, ovce. Kapacitet je bio 1 do 3 krave po kući i običaj ako je primjerice 40 krava, čuva ih dvoje ili troje. Idete svaki 20. dan s njima u šumu, čuvati ih", podsjeća na davne dane kada su ljudi osmislili način kako preživjeti, iskoristiti što imaju i međusobno se pomagati.
Bilo je pravilo ponašanja - kada voće počne zrijeti tad se stoka više ne tjera. Držanje domaćih životinja ujedno je bio jedini način opstanka, a sav građevinski materijal za kuće je kamen vađen po brdima. Dio cigle su ljudi sami proizvodili, građu sami tesali. Iznimno puno ljudskog rada je bilo.
A da je obitelj imala i pecaru, otkrila nam je susjeda Slavica Vuković.
Nekoć su zemljišta ovce održavale. Donedavno je, kaže nam Đuro, susjeda imala 200 i nešto ovaca, no razboljela se pa je ovo - godina trave. Tek jedan susjed drži svinje, a krava - nema.
"Krivo mi je što energija našeg naroda poslije Domovinskog rata nije usmjerena u gospodarski razvoj. I ne mogu šutjeti i mislim da ne trebamo šutjeti", zaključuje naš sugovornik koji je svojedobno, kako kaže, namjerno, skupivši 500 potpisa, bio nestranački kandidat za Sabor da bi putem medija mogao nešto bitno besplatno reći.
Možda oštar kritičar, ali složit će se svi koji ga poznaju - baš onakav kako pjesma kaže - dobra duša slavonska.
Imate li vi pitanje za našeg Đuru Japarića? Postavite ga u komentaru ispod teksta.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Nitko ne želi kupiti poznatog proizvođača traktora - Ursus?!
Ovako će izgledati peradarska farma koja se u Hrvatskoj počinje graditi 2025. godine
Jerković: Vremena se mijenjaju, tko želi opstati mora pratiti trendove
Zbog pada dalekovoda izgorjelo 16 hektara pšenice, gorjeli i presa, kombajn, rolo bale...
Predstavnici HPK s ministrom Dabrom - evo kada se očekuje isplata potpora
Ministar Josip Dabro za Agroklub: Izaći na teren i slušati ljude. To je moja politika, to slijedi
Hoće li Hrvatska izgubiti milijune eura za izgradnju skladišta za žitarice i uljarice?
Dabro: Činimo sve kako bi poljoprivrednici što prije obnovili svoje proizvodne potencijale
Đuro Japaric
prije 5 dana
Tužno ! Bilo je bolje u vrijeme ručne košnje ! Pa od tada ; Moja mala žito žela , a ja za njom vezo , kad je stigo noge digo i pomalo stezo ! Bilo je Više [+]
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
Sutra šaljem HAZU akademik Velimir Neidhardt - predsjednik , Znanstveno vijeće za državnu upravu , pravosuđe i vladavinu prava - predsjednik akademik Jakša Barbić , Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo - predsjednik akademik Ferdo Bašić , čije smo prijedloge mogli čitati na AGROKLUBU i slušati u Plodovima zemlje , Agronomski fakultet u Zagrebu - prof. Ivo Grgić - čije smo prijedloge mogli čitati na AGRKUBU , Gospodarskom listu ! Predsjedniku Vlade g . Plenkoviću , njegovim ministrima Malenici i Vučković , predsjedniku RH Milanoviću , Peđi Grbin predsjedniku SDP i zastupniku , Udruzi županija - gradova - općina , POSLANO ! SVE da shvate što se predlaže ! KOŠTA me sve to novaca i vremena , a za mogući revanšizam od strane političara , NE BOJIM SE , jer nije ništa USMJERENO NA ŠTETU HRVATSKOG NARODA !
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
Danas kiša pada pa radim ; Predmet ; molba Agroklubu i Društvu agrarnih novinara , da u listopadu ove godine u Osijeku , organiziraju javni skup Ustavnih predlagatelja zakona , lokalnih vlasti i ljudi iz civilnog sektora radi ; DONOŠENJE odluke o imenovanju Povjerenstva koje bi napisalo NACRTE ZAKONA ZA HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! Sutra to idem kopirati , a onda šaljem na preko 20 adresa u CILJU PRIPREMA , ali i obrazovnih razloga ! Sa moje strane to je ZADNJI pokušaj da se nešto bitno POVJESNO PROMIJENI ! Pozdrav svima , a posebno braniteljima , čiji status ja nemam jer sam iz DRAGOVOLJAČKOG odreda prebačen na RATNO mjesto u HEP , gdje smo kao sada UKRAJINCI radili na opskrbi sa strujom ! Neki su na tim poslovima i poginuli . Dio rješenja u smislu ZAŠTITE nekih dijelova postrojenja koje sam predložio , realizirani su u RATU ! Nadam se da i RJEŠENJA u poljoprivredi POSEBNO za OPG mogu biti prihvaćena ?!
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
Hvala Andrej i ostali gradio sam nekoliko dalekovoda i za Elektroprivredu Slovenije , do nuklearke Krško do Divače i spoj sa Italijom , kod Maribora , kod Izole , temeljem toga sam i u Sloveniji dosta vidio ! Poznajem promašene odluke i zakone vezane za poljoprivredu , proces rađanja i izumiranja sela , tehnološke promjene . ISKLJUČIVO sam želio i želim pomoći ! PROBLEM je što smo dio nas DOBRONAMJERNIH uz političare imali i IMAMO ljude instalirane u bivši HSS - seljački savez , pa onda u Hrvatsku poljoprivrednu komoru koja je u biti MARIONETSKA tvorevina ! Znam dio POŠTENIH ljudi u Skupštini HPK , sa nekim sam nastupao i u medijima , ljudi su nam čestitali na korektnom , informativnom nastupu ! JEDINO AGROKLUB I DRUŠTVO AGRARNIH NOVINARA , MOŽE pokušati pokrenuti nešto i razbiti OMERTU ( šutnju ) političara ! ZNAJU da MORAMO mijenjati PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju ali oni ŠUTE !
Andrej Žalec
prije 10 mjeseci
Zapamtite. Ko kritikuje vlast, neče da čuti i trudi se objašnjavati, što i kako misli, da bi bilo dobro za Hrvatsku, je DOMOLJUB 1.KLASE. Svaka vlast, morala, bi slušati takve ljude, jer oni STVARNO I BEZ MATERIALNIH INTERESA vole svoju domovinu i spremni su na sve , da je zaštite. Možda vam se ne svidja, što takvi ljudi govore i pišu ali treba jih slušat, jer obično su u pravo! Đuro Japarić, drago mi je, da sam ogao pročitati ljepe stvari o tebi. Pozdrav iz Ljubljane od prijatelja Hrvatske i Hrvata Andrej Žalec
ivan butkovic
prije 10 mjeseci
Baš mi je drago da ste napravili ovaj članak o našem Đuri, ima nas još koji smo kao Đuro međutim uzalud nam trud svirači jer na našu žalost od velikog dijela naših političara nikakve koristi. Svaka čast izuzecima , ali ih je jako malo. Iza ovog članka stoji 90 % vrijednih seljaka i da je malo pameti u Ministarstvima poslušali bi našeg seljaka. Ali kako će oni poslušati seljaka kada se između Ministarstava ne mogu dogovoriti. Odakle se čisti riba?
Đuro Japaric
prije 11 mjeseci
TURSKA AGRARNA REFORMA 1536 - HRVATSKA REFORMA 2023 , prije vojničkog pohoda na Slavoniju Turci predvođeni Sulejmanom Veličanstvenim , ponudili su mir i sigurnost svakome tko stane na njihovu ili stranu Ivana Zapoljskog , a kmetovima POSEBNE povlastice koje nisu imali pod tiranijom hrvatskih i mađarskih feudalaca , među kojima je bio i Franjo Tahy ! ZNAJUĆI što im TURCI nude , KMETOVI - seljaci , čim su turske čete izbile oko Đakova JAVNO su stali na TURSKU stranu i čekali da TURCI potuku vojsku razjedinjenih plemića kako bi se promijenio njihov položaj ! I tako su SLAVONCI živjeli do 1700 u UREĐENOM TURSKOM CARSTVU ! 2023 NEMA TURAKA na vidiku da nas OSLOBODE od PROMAŠENE dvostruke evidencije zemlje NAMETNUTE od Carske Austrije , PROMAŠENOG Srpsko - hrvatskog raspolaganja sa NACIONALIZIRANOM zemljom 1918 , sa PROMAŠENIM raspolaganjem Broza i drugova 1945 , sa PROMAŠENIM raspolaganjem od 1991 pod vodstvom HDZ i SDP ! 2023 PREDLAŽEM pisanje PAKETA zakona i POČETAK HRVATSKE agrarne reforme ! Nadam se da će razumni HRVATI stati na moju stranu , kao i većina ŽIVIH vlasnika PRIVATNOG zemljišta , a i PLENKOVIĆ koji nam je sa svojim saveznicima NAMETNUO PROMAŠENO raspolaganje sa PODRŽAVLJENIM zemljištem ! JASNO je da MORAMO graditi VELIKE i male akumulacije i POČETI gospodariti sa VODOM na više načina ! Idem rano kositi travu i poorati nešto zemlje nakon jadne žetve tritikala , klas preko 20 cm sa bačenim gnojivom TRI puta , a zrno i prinos ni za trošak kombajna !
Đuro Japaric
prije 11 mjeseci
Odbor za zakonodavstvo pri HPK je ukinut , tako mi je rekao Mato ! Ja sam vršio ANALIZU postojećih zakona u ime udruge OPG Hrvatska - Život , koja je inžinjeringom uništena ! O BITNO drugačijim rješenjima Udruga OPG je i putem AGROKLUBA govorila ! NISU htjeli iz Ministarstva poljoprivrede uzeti NIKOGA iz Udruge OPG prilikom pisanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu za vrijeme Milanovića i Plenkovića !Putem medija mi iz Udruge OPG i ANTUN Vrakić i z HPK , govorili smo o drugačijim rješenjima u korist OPG, jasno da to ekipa u Ministarstvu poljoprivrede nije uvažila ! Zamislite da ste na kvizu TKO ŽELI BITI MILIJUNAŠ ? Pitanje ; Koliko lokalnih vlasti u RH NEMA državnu zemlju ? Zovete džoker - ministricu Vučković , a ona Vam odgovara ; NEZNAM jer mi jedinice lokalne uprave taj podatak nisu dostavile ! Od 1991 i PRVOG Zakona o podržavljenju zemlje , jasno Vam je što pišem ! Od 2001 pod vodstvom SDP i HDZ NAMEĆU neobvezujući , PONIŽAVAJUĆI Zakon za državnu zemlju na ŠTETU OPG i Hrvatske poljoprivrede !
Đuro Japaric
prije 11 mjeseci
Znam da je znatan dio ljudi pročitalo ovaj članak napisan u interesu drugačijih rješenja . Dio ljudi koji su komentirali poznajem ! U Statutu Hrvatske poljoprivredne komore u članku 9 citiran je i i dio članka 8 Zakona o HPK ; PRAVA i obveze članova Komore ; pod 4 ; predlažu inicijativu za donošenje i promjena zakona i drugih propisa i mjera od interesa za poljoprivredu ! PISMENIM sam putem od predsjednika HPK Jakopovića i SKUPŠTINE tražio da pojasne POSTUPAK napisan pod 4 ! NISAM dobio odgovor ! Ima nas preko 100 TISUĆA OPG upisanih u Upisnik OPG koji smo PRISILNI članovi HPK ! Kažu da HPK ima Odbor za zakonodavstvo na čelu sa Matom Brlošićem koji je bio i predsjednik HPK !Poznajemo se pa PITAM MATO ; da li član HPK dostavlja prijedlog Skupštini da se ZATRAŽI od USTAVNIH predlagatelja zakona ( zastupnika i Vlade ) da se PRISTUPI pisanju NOVIH ILI IZMJENU POSTOJEĆIH ZAKONA ?
slobodan rajić
prije 11 mjeseci
Ogromna želja da se selo obnovi i opstane, sve najbolje želim gosn. Đuri
Željko Herner
prije 11 mjeseci
Pozdrav iz Migalovaca. Nadam se da ćemo se upoznati i popričati. Lp Željko Herner
vinko pranjković
prije 11 mjeseci
Đuro pozdrav iz Đakova od obitelji Pranjković Vinka -Viktora , tvoja razmišljanja su i razmišljanja moga oca Viktora a i mene samog , ali nažalost nitko nema sluha za nas male l.p.
Đuro Japaric
prije 11 mjeseci
Tomi i ostali , dio škole završio sam i u Zagrebu , tu smo učili o METODI POKUŠAJA , to znači da POJEDINAC ili GRUPA ljudi želi nešto promijeniti , ali je UNAPRIJED svjesna da to ne mora biti realizirano ! NA temelju mojeg iskustva i dijela ljudi sa političarima , JEDINI mogući pomak je da AGROKLUB i Društvo agrarnih novinara organizira što predlažem ! Predsjednik RH Stjepan Mesić 2001 PRIMIO je predstavnike više poljoprivrednih udruga , NIJE realizirao što je on predložio već je poslije potpisivao NEOBVEZUJUĆI Zakon o poljoprivrednom zemljištu , radi kojeg smo u velikoj mjeri u EU ušli sa samo oko 1 milijun Ha zemlje u ARKOD i sustav poticaja . Dio ljudi iz HPK koji su bili u Povjerenstvima za pisanje NACRTA Zakona o poljoprivrednom zemljištu za vrijeme Jakovine , Tolušića i sada Vučković , dobili su napisani NACRT i onda UPOZORENJA na LOŠ PRIJEDLOG nisu im uvažena ! Sa moje strane biti će UPUĆEN i pismeni prijedlog da se pokuša ORGANIZIRATI što predlažem i to je sa moje strane ZADNJI POKUŠAJ ! Puno vremena a i novaca dio nas od LASLA i drugih je potrošeno u ŽELJI za BITNE promjene !
Tomi Haha
prije 11 mjeseci
velika podrška Đuri, ali i Agroklubu. u startu sam mislio da je Đuro "negativac", no što više čitam njegove komentare, sve više vidim koliko dobro poznaje "materiju". no glavno je pitanje, kako s prijedlozima doći do gospodara?
mali poljoprivrednik
prije 11 mjeseci
Dobro Đuro govori,samo nikog od nadležnih to ne zanima.Njima je rad za opće dobro velika nepoznanica.Njihova je najveća briga kako zadovoljiti velike igrače,jer tu se vrti pinka.Mali seljaci su neorganizirani prestrašeni,boje se raznih inspekcija i pravosudnih organa koje vlast koristi čim seljak nešto javno kaže.Ovakvih kao Đuro,koji se ne boje reći svoje mišljenje je jako malo.Zato nam i je tako i zato smo tu gdje jesmo,a to je na rubu izumiranja.
Đuro Japaric
prije 11 mjeseci
Vozilima i PJEŠICE prešao sam VEĆINU HRVATSKE ! ISKLJUČIVO SAM ŽELIO I ŽELIM POMOĆI U PODRUČJU POLJOPRIVREDE ! PRIJEDLOG JE JASAN , da se NAPIŠE PAKET ZAKONA za HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE Prijedlog zakona ; - Prijedlog zakona sadrži ; ustavnu osnovu donošenja zakona , ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom , te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći itd . USTAVNU osnovu za drugačija rješenja IMAMO u više članaka USTAVA ! Za 30 dana MOGU se napisati NACRTI zakona , 30 dana javna rasprava i onda ih uputiti u postupak donošenja u Hrvatski sabor , koji MORA POSTATI HRVATSKI , jer je SLUGANSKI bio kroz povijest ! U pismenom obliku pitao sam predsjednika i Skupštinu HPK za tumačenje članka 8 Zakona o HPK ; Prava i obveze članova Komore su da ; pod 4 ) predlažu inicijativu za donošenje i promjenu zakona i drugih propisa i mjera od interesa za poljoprivredu ! NISAM dobio odgovor !
Marko Vijat
prije 11 mjeseci
Dakle, Đuro, može kandidatura za prvog čovjeka nametnute nam HPK? Idemo više mijenjati stvari. Dosta je anemičnih u svim stUkturama vlasti.
Stana Nikolić
prije 11 mjeseci
O da i Đuru vidimo i čujemo. Baš je lipo bilo čitati članak. Ne treba šutjeti, gospodine Đuro. A i svi mi ostali, kad bi tako gdje bi nam bio kraj.
Maja Celing Celić
prije 11 mjeseci
Dobro je Tadijanović rekao, Đuro, da su svi kao ti, gdje bi Hrvatska bila. Hvala Vam Đuro što se ovoliko trudite oko hrvatske poljoprivrede.
Leticija Hrenković
prije 11 mjeseci
Bravo za Đuru! Lijepo je konačno vidjeti lice i glas najagilnijeg komentatora na Agroklubu. Bravo i za Željku. 🤗
Marta Radić
prije 11 mjeseci
Ima dosta ljudi poput gospodin , nažalost u manjini , te uvijek interesi drugih budu jači...seljak u RH ne zna se organizirati , uvijek misli da ga netko laže ili krade , te nema povjerenja...tržišno nije konkurentan ni organiziran . HPK nije loše zamišljena , samo treba to sprovesti u praksi....Zakone treba pisati , predlagati oni na koje se zakon odnosi , a to su OPG....ali ih treba organizirati ,informirati i dr...u mentalitetu ljudi u RH nije da radikalno mijenjaju stvari , već po onoj staroj , neka to odradi netko drugi..a mi ćemo i dalje gunđati... Tako da je lakše , napustiti RH i sve probleme zaboraviti ....
Nedjeljko Jusup
prije 11 mjeseci
Informativno, poučno i zanimljivo. Možda i Japarićev komentar ova put bude - pozitivan!
SASA FRANIC
prije 11 mjeseci
kod nas su malo radili i dok su imali neku vlast. a sada kada preko cirkusanata na vlasti politiku diktira Brisel, sigurno se u Briselu nece sjetiti nekih reformi za HR poljoprivredu. a ovi sto su kao vlast kod nas ne smiju sami niti pisnuti
Marko Perković
prije 11 mjeseci
Đuro je skroz prav
Marko Vijat
prije 11 mjeseci
Prvo, podrška. Sve rečeno je na mjestu, ali me uvijek muči to s HPK. Ako su nas zakonski obvezali da svi moramo biti članovi i plaćati članarinu, zašto se uvijek kandidiraju jedni te isti? Idemo onda kandidirati ljude koji će reći popu pop, a bobu bob. Bez ustručavanja. Obrnuti pilu. Mislim da i u HPK ima dobrih ljudi, ali trebaju više doći do izražaja. Kad bi recimo Đuro bio predsjednik, vjerujem da bi sastanci u Ministarstvu bili drugačiji jer ovo danas je otužno.