Poljoprivreda 2023.: Pogled u rikverc

Počela je labavo, ta 2023. godina koju danas ispraćamo. Zima bez snijega, tlo bez vlage, nadprosječne siječanjske temperature u gotovo cijeloj Europi, i dalje previsoke cijene inputa kao i stopa inflacije, nastavak rata u Ukrajini. Već se po jutru dan poznao, no malo tko je očekivao da će ju obilježiti ekstremi. 

Već u ožujku kontinent je pogodila snježna oluja uzrokovavši poplave koje su najviše naštetile trajnim nasadima. Puno oborina s grmljavinskim nevremenima obilježilo je čitavo proljeće. Obilne kiše i niske temperature omele su pšenicu u oplodnji što je u konačnici dovelo do slabije kvalitete.

Žetva je bila pri kraju, ljeto na vrhuncu, a u svakodnevni rječnik nam se uz izraz toplinski val uvukla i toplinska kupola. Najviše je bila pogođena jugoistočna i jugozapadna Europa, odnosno Cipar, Grčka, Italija i Španjolska, ali i SAD gdje je suša naštetila pšenici u tolikoj mjeri da se u ponekim dijelovima odustajalo od žetve.

Vremenski ekstremi 2023. 

Iako svatko zna da iza velike vrućine dolazi i velika salauka, nitko se nije nadao superćelijskoj oluji, još jednom izrazu kojeg smo sve češće koristili. Zvana još i konvektivna oluja donijela je razoran orkanski vjetar koji je posebno pogodio naše krajeve, ali i Italiju, Sloveniju, Austriju. Nosio je krovove kuća, ali i štala, čupao stabla, povijao do zemlje vinovu lozu, slamao betonsku armaturu, nosio plastenike, lomio sabljike rajčice, paprike i drugog povrća, a kukuruz i suncokret okaštrio do batrljaka. Čovjek je nakon toga mogao samo sjesti i plakati, ali nije bilo vremena. Trebalo je smisliti čime nahraniti stoku i kako preživjeti ovu godinu nakon tolike štete. 

Kao da sve ove nevolje nisu dovoljne, Europu, a najviše našu regiju, i to Hrvatsku, pogodila je afrička svinjska kuga. Da je EU svinjogojstvo u ozbiljnim poteškoćama, znalo se još u siječnju kada je osnovana skupina za rješavanje problema. No, niti u najgorim noćnim košmarima nismo mogli zamisliti potresne slike koje su dolazile iz dvorišta seoskih domaćinstava.

Preko poplava i olujnog nevremena do afričke svinjske kuge i prosvjeda - zbogom 2023.

Zapadom Europe, ali i u drugim krajevima svijeta harala je i ptičja gripa, a u nekim se zemljama pojavila i bolest plavog jezika goveda. 

Europsko stočarstvo bilježi i druge negativne trendove u ovoj godini. U Irskoj je predloženo klanje 65.000 krava kako bi se u tri godine postigli klimatski ciljevi koje su sami postavili. U Nizozemskoj, gdje je stočarima ponuđena naknada ako u potpunosti prestanu držati stoku, odazvao se velik broj svinjogojaca, više nego što je predviđeno financijskih sredstava. No, od silnih zelenih politika, u toj su zemlji organizirani prosvjedi, na pokrajnskim izborima veliku pobjedu odnio Poljoprivredno građanski pokret, a na parlamantarnim u studenom krajnje desničarski političar Geert Wilders. 

Niske otkupne cijene

Za to vrijeme, izvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine nailazio je na probleme jer su  Bugarska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka odlučile zabraniti uvoz i prodaju četiri poljoprivredna proizvoda. Dozvoljen je bio tek transport. 

Sredinom srpnja Rusija je odlučila prekinuti sporazum o transportu žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda Crnim morem, a Ukrajina se okrenula riječnim i cestovnim putevima. Njezini poljoprivredni proizvodi i dalje dolaze na europsko i globalno tržište, ali u manjem obimu nego ranije. 

Sve je ovo utjecalo na cijene. One za povrće i voće su porasle, dok su za žitarice pale, posebno za pšenicu. Ratari su, nakon dobre 2022. bili iznenađeni. 

Trend se nastavio i u jesen pa i zimu. 

Iako manji nego prošlogodišnji, troškovi poljoprivrednih inputa i u jesen 2023. za mnoge su bili i dalje visoki, posebno gnojiva.

S obzirom na klimatske promjene koje se očituju i u ovoj blagoj zimi i dovode do velikog broja štetnika, posebno glodavaca, ali i insekata, troškovi uzgoja mogli bi samo rasti. Možemo zaključiti parafrazirajući Preradovićeve stihove pa reći da "stalna na tom svijetu samo klimatska promjena jest". Na to moramo biti spremni i u 2024.