Pretraga tekstova
Ukupna količina plavog dizela koja je dodijeljena za potrošnju u ovoj godini je 173.139.931,50 litara.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je sukladno Pravilniku o primjeni Zakona o trošarinama koji se odnosi na plavi dizel za namjene u poljoprivredi, ribolovu, akvakulturi te na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu, 4. siječnja 2020. godine poljoprivrednicima na kartice plavog goriva dodijelila količine plavog dizela za potrošnju u 2020. godini.
Kako su objavili na stranici, ukupan broj OPG-a/PG-a kojima je dodijeljena količina plavog dizela za potrošnju u 2020. godini je 97.200.
Ukupna količina plavog dizela koja je dodijeljena za potrošnju u 2020. godini je 173.139.931,50 litara.
Pregled dodijeljene količine plavog dizela prema potpori:
Tagovi
Plavi dizel APPRRR Dodijeljen plavi dizel
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Partner
Ulica grada Vukovara 269d,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: +385 1 6002 700,
e-mail: info@apprrr.hr
web: http://www.apprrr.hr/
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje