Od 422 ukupne transakcije u poljoprivredi revizori Europskog revizorskog suda su pregledali četiri, a kod jednog proizvođača borovnica u Hrvatskoj, koji je prijavio sustav navodnjavanje, ispostavilo se da nije postavio vodomjer, čulo se na saborskom Odboru za poljoprivredu.
"Analize Europskog revizorskog suda važan su smjerokaz donositeljima političkih odluka jesu li mjere koje su planirali bile učinkovite, je li se novcem iz europskog proračuna gospodarilo na pravilan način, te jesmo li na temelju uloženog dobili rezultate koje smo očekivali ili se negdje moramo korigirati", rekla je uvodno predsjednica Marijana Petir na 38. sjednici odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj je članica tog suda, mr.sc. Ivana Maletić prezentirala izvješće za 2020. godinu i govorila o važnosti pravovremenog i efikasnog korištenja sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost.
Direktor prvog vijeća Europskog revizorskog suda za održivu uporabu prirodnih resursa, Peter Welch govorio je, pak, o ulozi i značaju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u staroj i novoj financijskoj perspektivi.
"Posebno su važne preporuke koje sud daje nakon svojih analiza, a njihova implementacija može nam pomoći da ubuduće budemo učinkovitiji", napomenula je Petir.
Prema njezinim riječima, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) prepoznala je važnost postizanja rezultata, pravednije raspodjele potpora, posebno za male i srednje poljoprivrednike, očuvanje bioraznolikosti s povećanom okolišno klimatskom ambicijom i jačanje ekološke poljoprivrede. Istaknula je kako je u tijeku postupak usvajanja Strategije hrvatske poljoprivrede do 2030. godine, koja je osnova za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a.
"Iza nas je i programsko razdoblje u koje smo ušli kao nova država članica, a iskustvo koje imamo treba nam poslužiti da novo programsko razdoblje planiramo puno bolje kako bi uloženi novac bio usmjeren prema onim projektima koji mogu dati dodanu vrijednost", kazala je Petir.
Ivana Maletić je istaknula kako Izvješće revizorskog suda za 2020. ukazuje na veliki izazov koji je pred svim državama članicama. Uz 45 posto neisplaćenih sredstava iz razdoblja 2014.-2020. potrebno je u što kraćem vremenu početi koristiti i nova dvostruko veća sredstva iz novog razdoblja 2021.-2027. Jačanje kapaciteta na svim razinama i ulaganje u pripremu projekata bit će, smatra, ključni u sljedećem razdoblju.
"Rashodi proračuna EU-u su zbog stope pogrešaka iznad 2 posto ocijenjeni negativno. U uzorku za ovu godinu obuhvaćena je i Hrvatska te od 14 revidiranih projekata financiranih iz ESI fondova nije pronađena nijedna pogreška što je pokazatelj dobrog funkcioniranja sustava kontrola u RH“, rekla je Maletić.
S druge strane, od 422 ukupne transakcije u hrvatskoj poljoprivredi revizori su pregledali četiri, a kod jednog proizvođača borovnica, čije ime nije otkrila, koji je prijavio sustav navodnjavanje, ispostavilo se da nije postavio - vodomjer. "Uz to, revizorski sud ukazuje na pravedniju raspodjelu potpora za male i srednje poljoprivrednike, jer ista nije postignuta u prethodnom razdoblju za mlade poljoprivrednike", istaknula je Maletić, koja je ukazala da su greške kod javne nabave uvijek iste, te se ponavljaju iz godine u godinu. Čak je i OLAF istraživao jednog vinara iz Hrvatske (vinarija Galić iz Kutjeva, op.a .) zbog podizvođača radova u Vinskoj omotnici.
Odgovarajaći na upite, kazala je da hrvatskim poljoprivrednicima treba pomoć kod korištenja EU fondova jer je teško očekivati da sami plaćaju konzultante i prate zahtjevne natječaje.
Peter Welch je govoreći o ključnim pokazateljima analize trenutno važećeg ZPP-a te istaknuo kako isti pokazuju dobre rezultate vezane uz podizanje produktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima i njihovoj tržišnoj usmjerenosti, a što znači da su europski poljoprivrednici postali manje ovisni o potporama. Primjerice, u Nizozemskoj iste koristi samo 10 posto poljoprivrednika, kazao je Welch, ističući da kod prevara, pored nadzora dronima, ima i fotošopiranja fotografija. Naglasio je i potrebu ostavljanja drveća na obradivim površinama i u Hrvatskoj, zbog nužne bioraznlikosti, koje ne bi trebalo pretvarati u 'gole piste'.
Govoreći o utjecaju ZPP-a na klimatske promjene, istaknuo je kako na razini EU nema napretka u smanjenju stakleničkih plinova od 2010. godine, a što nije primjer s Hrvatskom u kojoj je ovaj utjecaj, zbog smanjenja stočarske proizvodnje, smanjen. Istaknuo je i kako je porast šumskih područja u Uniji konstantan, no primjetan je negativan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti.
Član Odbora Stipan Šašlin upozorio je na važnost prepoznavanja specifičnosti država članica, pa i regija u primjeni pravila ZPP-a, ali i u šumarstvu. Ukazao je i na potrebu snažnijih kontrola korištenja europskih sredstava i upitao za razloge određivanja hektara, gdje ima i zloporaba, kao temeljne jedinice za isplatu potpora.
Potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac upozorila je na potrebu komunikacije između krajnjih korisnika i donositelja odluka o uvjetima natječaja temeljem kojih se ostvaruju prava na potpore. Uz navedeno, rekla je kako se poljoprivrednici žale na nedostupnost sredstava predviđenih za ruralni razvoj.
Postavila je i upit o povratu sredstava od strane krajnjih korisnika kod utvrđenih nepravilnosti i odgovornosti države za pogreške koje se događaju u korištenju sredstava.
Član Odbora Vilim Matula upozorio je na slab interes za udruživanje poljoprivrednika u RH i potrebu poticanja istog.
Govoreći o problemima javne nabave koja usporava korištenje europskih sredstava, Petir je upitala za preporuke Suda za adekvatno rješenje ovog pitanja. Ona drži da je potrebno posvetiti se jačanju administracije, ali i skraćivanju administrativnih procedura, edukaciji i informiranju poljoprivrednika.
Upozorila je da visoka zelena ambicija ZPP-a stavlja velike obveze pred poljoprivrednike. "Svi smo svjesni razlike u primjeni inovacija i novih tehnoloških, pa i zelenih rješenja u starijim i novijim državama članicama. Ovo je dijelom uvjetovano i dužim razdobljem korištenja europskih sredstava kod starijih i bogatijih država članica, a dijelom i implementiranim ciljevima u nacionalnim poljoprivrednim politikama", rekla je Petir.
Odgovarajući na pitanja, predstavnici Suda su odgovorili kako je teško odrediti i osmisliti pravila koja bi bila jednako primjenjiva i zadovoljila potrebe svih korisnika. Zato je potrebno jačati komunikaciju između korisnika i donositelja odluka i provoditi stalne mjere informiranja i edukacije korisnika kako bi se povećao broj onih koji koriste europska sredstva.
Tagovi
Autor
SASA FRANIC
prije 3 godine
"U Hrvatskoj je smanjena stočarska proizvodnja pa i emisija stakleničkih plinova"???? ovo je vrhunac birokratskih idiota. sve daljnje rjeci su suvisne
Đuro Japaric
prije 3 godine
Daj napišite tekst na razumljivom hrvatskom jeziku koji između ostalog ima i oko 2 000 riječi iz Turskog jezika , riječi koje su udomaćene za vrijeme 170 godina života u UREĐENOM Turskom carstvu ! Raspadajuća EU obično je birokratsko sranje u kojem ne živi ni 7 % ljudi Pleneta Zemlja ! A Marijanu treba poslati na kurs da nauči ovce čuvati ! Treći mandat u saboru pravi ŠTETU OPG , a u raspadajućoj EU prodavala je demagogiju ! Ima sada mogućnost sa lakrdijašima iz Odbora za poljoprivredu da BUDE PROTIV predloženog izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu !I njezina zamjenica , Vukovac PROMAŠAJ je i NIŠT koristi za OPG !