Poljoprivrednici u Danskoj zarađuju više od 100.000 eura godišnje. A u Hrvatskoj?

Europska komisija je objavila pregled prihoda poljoprivrednika. Podaci su uzeti od 80.000 gospodarstava, a koriste se za procjenu učinka i izazova s kojima se suočavaju poljoprivrednici i europski agrar.

Rast prihoda

U 2021. prosječan prihod je iznosio 28.800 eura. Rast je nastavljen, ali je tijekom pandemije Covid-19 bio usporen. U usporedbi s 2013. godinom, prihod farme EU po radniku bio je 56 posto veći u 2021. godini, nadmašivši inflaciju tijekom istog perioda. U odnosu na 2020., ukupan rast na razini EU bio je veći za 9,4 posto.

Bugarska je imala najznačajnije promjene sa povećanjem od 46,7 posto, dok je Cipar zabilježio pad od 15,9 posto. Uzlazni trend od 2013. do 2021. može se pripisati bržem rastu vrijednost proizvodnje nego rastu troškova, ali i smanjenju broja poljoprivrednika.

Velike razlike među regijama

Kada se pogleda preciznije, otkriva se velika razlika među državama i regijama unutar država. Najveće prihode imaju regije od sjevera Francuske, Nizozemske, Njemačke i na području Skandinavije. Najveći prihod je ostvarila Danska od 102.598 eura. Najmanje su ostvarili: Rumunjska, Slovenija, Hrvatska i istočna Poljska. Prihod je u Sloveniji 7.730 eura i Hrvatskoj 9.994 eura. U Hrvatskoj je vidljiva polarizacija. Sjeverni dio je imao duplo veće prihode od juga, Istre, Dalmacije i područja koja im gravitiraju.

Veće farme ostvaruju najveći prihod, a izvješće otkriva da se udio direktne pomoći iz ZPP-a smanjuje kako se veličina povećava. Uočena je da veća primanja imaju stariji poljoprivrednici između 51 i 60 godina i značajna je razlika između žena i muškaraca, koji više zarađuju.

Uočeno je da Poljska i Rumunjska imaju najviše manjih gospodarstava, najčešće je riječ o ratarskim i mješovitim.

Najveća su u Francuskoj i Njemačkoj, a riječ je o usko specijaliziranim uzgajivačima.

Poljoprivredni sektori različito zarađuju

Prihod u velikoj mjeri ovisi i čime se poljoprivrednici bave. Uzgajivači svinja i peradi prednjače s prosječnim prihodom od 43.397 eura po radniku, što je i dalje manje u odnosu na prethodnu godinu. Iza njih slijedi mljekarski sektor sa zaradom od 34.159 eura, vinogradari 33.930 eura i ratari sa 32.027 eura.

Obrazovanje je postalo ključno kada je u pitanju zarada i to je vidljivo u svim članicama. Izuzetak je Francuska gdje podjednako zarađuju obrazovani i poljoprivrednici koji su prošli određene obuke. Kada su u pitanju direktna plaćanja, ona su više bila namijenjena gospodarstvima manje ekonomske veličine.