Pretraga tekstova
Strašno mi smeta kada neki kažu - seljaci. Za mene je poljoprivrednik gospodin čovjek i on mora imati toalet kad ide u polje, rekao je Dragan Marković Palma, presjednik Skupštine grada Jagodine kojega je ne tako davno ugostio prvi čovjek Zagreba, Milan Bandić.
Iako je u početku djelovalo kao nestvarno, Dragan Marković Palma, predsjednik Skupštine grada Jagodine u susjednoj Srbiji kojega je nedavno ugostio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ispunio je obećanje. Na zemlji pomoravskih Ribara, Rakitova, Glogovca i drugih sela osvanulo je nekoliko, od ukupno planiranih 160 montažnih toaleta i tuš-kabina. Riječ je o metalnim objektima na betonskoj podlozi, sa spremnicima za vodu na vrhu. Objekti su iz dva dijela. U jednom je WC s vratima i držačima za WC papir. A u drugom tuš sa zastoromom i držačima za sapun. U poljima je ovih dana nekoliko ekipa majstora koji ubrzano postavljaju toalete, a jedan dio je već sada u upotrebi i to baš u jeku berbe kukuruza.
"Hoćemo da poljoprivredne proizvođače više ne nazivaju seljacima. Strašno mi smeta kada neki kažu - seljaci. Za mene je poljoprivrednik gospodin čovjek i on mora imati toalet kad ide u polje," rekao je Dragan Marković Palma, predsjednik Skupštine grada Jagodine u selu Ribare.
Lokalna samouprava je nedavno donijela odluku da u svakoj ulici, tamo gdje se obrađuju polja postavi WC s kupatilom i to na svakih 300 metara. Gradski čelnici ističu da toaleti s tuševima nisu skupi, a korisni su. Postavljaju se usporedo s nasipanjem poljskih puteva tucanikom i do sada je odrađeno 130 kilometara. Zato čelnici Jagodine ne žele da se ovaj potez i cijeli događaj pogrešno shvate i tumače.
"Nismo došli u Ribare svečano otvarati toalete i kupatila pored njiva, nego da obiđemo i vidimo kako su izgrađeni putevi do njiva i radi li se kako smo se dogovorili. Toaleti s kupatilima bit će postavljeni na svakih 300 metara pored njiva u svim jagodinskim selima, a ima ih 52. Hoćemo da se, kada gospodin poljoprivrednik dolazi u njivu i kada su vrućine, može istuširati. Nasipamo puteve kamenom do svakog polja. U prvoj fazi to je zbirno 120 kilometara puteva. To je otprilike razdaljina od Jagodine do Beograda. Širina puta je 3 metra, a debljina 20 centimetara. Prvi put se događa da poljoprivredni proizvođač dolazi do polja putničkim automobilom, a nekada se nije moglo ni traktorom," rekao je Marković.
Jagodina je još odavno poznata po tome što registrirani poljoprivredni proizvođači imaju besplatne štandove na tržnici, a više od desetljeća oslobođeni su plaćanja poreza na poljoprivredno zemljište. Poljoprivrednici kažu da im je to ogromno rasterećenje. Gradski prijevoz u Jagodini je besplatan za sve, samim tim i za poljoprivrednike. Sada imaju puteve i toalete u poljima, ako zatrebaju!
Lokalna samouprava u Jagodini se razlikuje i po tom što gotovo nikada ne prihvaća pozive stručnjaka da organiziraju predavanja, jer smatraju da je iskusnim ratarima i povrćarima potrebniji novac, a da znanje i iskustvo već imaju.
"Uvijek ih pitam imate li vi neke pare da date poljoprivrednim proizvođačima, a ne da im pričate koliko gnojiva ide na hektar zemlje i koliko im nafte treba da bi se obradila zemlja," izjavio je u Ribarima predsjednik Skupštine grada Jagodine.
Tagovi
Jagodina Toaleti na polju Seoski putevi Porez na poljoprivredno zemljište Tuš- kabine Dragan Marković Palma
Autorica
Više [+]
Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izvještavač. Preferira afirmativne priče koje potiču pozitivnu energiju. Moto: "Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!"
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje