Povrat imovine grofu Draskovichu upitan jer mu je predak bio mađarski državljanin?

Pitanje povrata imovine grofu Nikolausu Peteru Draskovichu, nacionalizirane nakon Drugog svjetskog rata, moglo bi uskoro biti riješeno, smatra Berislav Androš, načelnik Općine Sopje u kojoj je zatražen povrat čak 4.723 hektara na kojima djeluje preko 300 OPG-ova.

Kako smo nedavno pisali, na području Virovitičko-podravske županije, gdje je i Sopje, riječ je o zahtjevu za povratom više od 16 tisuća hektara. 

Poljoprivrednici u strahu: Što će biti s tristo OPG-ova vrati li se zemlja grofu Draskovichu?

Zemljište je to koje uredno obrađuju poljoprivrednici, a zakup plaćaju lokalnoj samoupravi. Prema novim dokazima, načelnik vjeruje da će tako ostati i dalje jer je predak grofa Nikolausa bio - mađarski državljanin. 

"Početkom ove godine dobio sam poziv gospođe iz Opatije koja mi je sa svojim odvjetnikom potvrdila kako ima original dokumente koji dokazuju da je Ivan Drašković bio državljanin Republike Mađarske od 1. ožujka 1878. kao dana rođenja u Bratislavi, do svoje smrti u Beču 4. veljače 1963.", kaže Androš. 

Dokumenti proslijeđeni DORH-u

Pojašnjava kako je mirovnim sporazumom između Republike Hrvatske odnosno tadašnje Jugoslavije i Republike Mađarske još 1947. godine doneseno da su svi strani državljani obeštećeni. Između ostalih i Ivan Drašković (Draskovich Joannes Baptista Rudolphus), za kojeg se veže povrat imovine u Hrvatskoj.

"Ovaj dokaz je pečatiran, potpisan i ovjeren od glavnog ureda vlade Republike Mađarske te opovrgava tvrdnju da je bio Jugoslaven. Po ovom dokumentu neosporno je da je bio mađarski državljanin i da na temelju toga današnji grof Nikolaus nema pravo povrata", tvrdi načelnik.

Dodaje kako je ovo veliki preokret i za Općinu Sopje, ali i za sve poljoprivrednike koji rade na toj zemlji i koji žive od nje.

"Nakon saznanja sve je proslijeđeno Državnom odvjetništvu gdje je naloženo da se postupci koji su u tijeku obustave i da se nalaže obnova postupaka koji su riješeni unutar zadnje tri godine", ističe. 

Na naš upit o novonastaloj situaciji, iz DORH-a su nam odgovorili kako, s obzirom da još traju upravni i sudski postupci, nisu ovlašteni komentirati postupke koji su u tijeku pred nadležnim tijelima.

Međutim, načelnik je optimističan. "Mislim da bi to sada trebalo ići u jedinom mogućem i ispravnom smjeru za našu općinu i sredinu, ali i županiju", poručio je Androš.

Ivan Domislović: Grof samo traži provođenje zakona

Upravitelj posjeda obitelji Draskovich, Ivan Domislović, s druge strane kaže da ne zna kako bi komentirao "još jednu od nebuloza koje im se stavljaju na put u nastojanjima provođenja zakona o povratu imovine koji se je počeo primjenjivati prije 27 godina".

Treba, dodaje, naglasiti da grof Drašković ne traži ništa drugo doli provođenje zakona i prava koja mu po tom zakonu i kao hrvatskom državljaninu pripadaju. "Traži povrat imovine koja postoji i koju je moguće vratiti tj. onu koja nije dodijeljena fizičkim osobama ili ne služi u javne svrhe", rekao je za Agroklub. 

Navodi i da su iste osobe (misleći na gospođu i odvjetnika, op.a.), prije nekoliko godina pred DORH iznijele slične dokaze o navodnom mađarskom državljanstvu, ali su nadležne institucije i sudovi, uključujući i Vrhovni sud te dokumente odbacile kao nevjerodostojne i potpuno irelevantne za postupke povrata.

"Presudno je i odlučno za ostvarivanje prava da Ivan grof Draskovich ima kontinuitet jugoslavenskog državljanstva, jer su istog kao jugoslavenskog državljanina tretirale Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija kao i jugoslavenske komunističke vlasti", ističe upravitelj. 

Dodaje da je presudno i to da mu je oduzeta sva imovina na području komunističke Jugoslavije i to kao jugoslavenskom državljaninu temeljem Presude Okružnog narodnog suda u Daruvaru broj kz-295/45-3 od 21. studenog 1945. godine, s tim da mu to državljanstvo prema relevantnim arhivskim podacima nikada nije oduzeto. Slijedom toga, tvrdi da grof Draskovich danas ima hrvatsko državljanstvo i boravište u RH.

"To da se netko rodio u današnjoj Slovačkoj koja je bila dio Austro-Ugarske, kao i Hrvatska, ne znači da nema pravo na povrat svoje imovine u Hrvatskoj", pojašnjava.

Postupci koji ni izdaleka nisu pri kraju

Otkriva nam kako je pravni tim Nikolausa Draskovicha napravio ozbiljnu ekspertizu kojom se već kontrira na ove "novopronađene nebuloze u oficijelnim postupcima". 

Postavlja se, kaže, i pitanje naknade štete zbog dugotrajnosti postupka od čak 27 godina, ali i osobne odgovornosti pojedinaca u javnim tijelima koji su ovakvim opstrukcijama odugovlačile postupke koji ni izdaleka nisu pri kraju. "Mnogi zaboravljaju da smo izašli iz komunizma i da nas obvezuje europska pravna stečevina i poštivanja prava", zaključuje Domislović ističući da ovakva podmetanja, ometanja i uplitanja politike u pravni sustav koliko su nedopustiva, još su više skandalozna.