Pretraga tekstova
Viro: Jakovina nas je oštetio za 380 milijuna eura
Odlukom o raspodjeli proizvodne EU kvote za šećer od tržišne 2013./2014. godine, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina oštetio je Viro tvornicu šećera te županjsku Sladoranu, koja posluje u njezinu sastavu, za oko 380 milijuna eura, tvrde u virovitičkoj šećerani. Toliko će, naime, Viro koštati neočekivani godišnji manjak od više od 10.000 tona u korist osječke Tvornice šećera u idućih sedam godina, do kada se očekuje zadržavanje sustava proizvodnih ograničenja EU - i bitno će utjecati na poslovanje Vira.
Savjetnik uprave Vira Miroslav Božić kaže da ministrova raspodjela dobivene proizvodne kvote EU od 192.877 tona na 65% u korist Vira i Sladorane te 35% u korist osječke šećerane značajno odstupa od pravila i prakse EU gdje je isključivi parametar ostvarena proizvodnja u prethodnom višegodišnjem razdoblju (u pravilu najmanje zadnjih pet godina). Viro je pak u zadnjih osam godina (2004.-2011.), za koje Ministarstvo poljoprivrede ima službene podatke šećerana, godišnje proizvodio 70,1 tona šećera od šećerne repe, Sladorana 70,1, a osječka šećerana 58,9 tona. No, dok su Viru smanjene kvote, osječkoj su šećerani povećane na 67,5 tisuća tona. Viro će tako na svakoj izgubljenoj toni izgubiti oko 5400 kuna, na što nije računao - i to ne samo jedne, nego sedam godina, pa se u javnosti čuju tvrdnje kako je Jakovina iz neznanja ili nekih drugih razloga svojom odlukom zapravo destabilizirao tržište čija godišnja vrijednost iznosi čak 1,2 milijarde kuna.
Kroz zajedničku europsku poljoprivrednu politiku kvotama je, naime, ograničena proizvodnja samo mlijeka i šećera. No, dok za mlijeko imamo čak 130 tisuća tona veću kvotu od proizvodnje u RH, tri šećerane proizvode šećera i više od dobivene kvote.
Kao glavni proizvod u ukupnom poljoprivredno-prehrambenom izvozu RH šećerane sudjeluju s visokih 12 posto, a u ukupnom izvozu u EU i 30 posto. To znači da je svaki treći euro od hrvatske poljoprivrede dobiven izvozom šećera, pa Viro najavljuje da će zbog odluke ministra kojom se, drži, narušava ravnopravno tržišno natjecanje i uzrokuje izravna šteta njihovoj tvrtki, poduzeti sve potrebne pravne radnje za zaštitu svojih interesa.
Jakovinina odluka, tvrdi se, otvara i dvojba o sigurnosti radnih mjesta i opstanku proizvodnje u koju su proteklih godina uložene stotine milijuna kuna. No, ministar Jakovina ni jučer nije konkretnije pojasnio svoju odluku za koju tvrdi da je pravična, donesena na temelju osmogodišnje proizvodnje šećerana te u interesu da se svaki poslovni subjekt u RH kvalitetno širi i razvija. Smatra da Viro, s obzirom na vlasničku povezanost sa Sladoranom, mora biti zadovoljan razrezanom kvotom.
U osječkoj šećerani Jakovininu odluku jučer nisu htjeli komentirati, no neslužbeno doznajemo da smatraju da je dobro izbalansirana.
Proizvodne kvote za šećer nakon ulaska RH u EU
Autor: Jolanda Rak Šajn
Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Proizvodne kvote Tihomir Jakovina Ministarstvo poljoprivrede
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje