Pretraga tekstova
Prikupljena se božićna drvca u Beču iskorištavaju za proizvodnju električne energije te za centralno grijanje, a od prošle godine jedan dio odlazi i na deponiju otpada Rautenweg, gdje postaje hrana za ugroženu autohtonu austrijsku vrstu koza koja je tamo nastanjena.
Netko će ga držati do Svijećnice, a netko ga raskititi i odložiti već za Sveta Tri kralja. Gdje će potom završiti? Bečko komunalno poduzeće za zbrinjavanje otpada (MA 48), pak, i ove će se godine pobrinuti da islužena božićna drvca svoj životni vijek ne završe u otpadu.
Od 27. prosinca 2018. pa sve do 13. siječnja 2019. stanovnici grada Beča svoja božićna drvca naime mogu kao i svake godine predati na posebno predviđena mjesta. Ove godine u Beču postoje 534 takva javna mjesta za prikupljanje božićnih drvaca, a zaposlenici MA 48-odjela apeliraju na građane da borove donesu bez nakita i ukrasa, navode iz Eurocomma.
Prikupljena se božićna drvca u Beču iskorištavaju za proizvodnju električne energije te za centralno grijanje, a od prošle godine jedan dio odlazi i na deponiju otpada Rautenweg, gdje postaje hrana za ugroženu autohtonu austrijsku pasminu koza koja je tamo nastanjena.
Pinzgau koze atrakcija na bečkom odlagalištu otpada Rautenweg
U glavnom je gradu Austrije prošle godine prikupljeno ukupno 757 tona odnosno 173.000 komada božićnih drvaca, što je u usporedbi s 2017. godinom porast od osam posto.
Proizvedena je energija bila dovoljna za opskrbu 1.060 domaćinstava električnom energijom i 2.470 domaćinstava centralnim grijanjem cijeli mjesec dana. Informacije o lokacijama prikupljanja drvaca građanima su dostupne putem besplatne telefonske linije i mobilne aplikacije poduzeća za zbrinjavanje otpada, a sve su lokacije ucrtane i u online plan grada koji se može naći na stranicama bečke gradske uprave.
Organizirano prikupljanje božićnih drvaca u Beču započelo je 1990. godine, kada je građanima na raspolaganju stajalo samo 220 lokacija za prikupljanje, zaključuje se u priopćenju Eurocomma.
Tagovi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje