Problem podzakupa zemljišta odbija se riješiti

"Da sam ministrica poljoprivrede, odmah bih se uhvatila izmjene Zakona o poljoprivredi kojim bi se seljacima dalo pravo na žalbu i na taj način vratila povjerenje poljoprivrednika u državu."

Nekadašnja MOST-ova kandidatkinja za ministricu poljoprivrede, sadašnja načelnica općine Velika Kopanica i predsjednica LAG-a Slavonska ravnica Ružica Vukovac u intervjuu za Agroklub govori o problemima s kojima se susreću korisnici Programa ruralnog razvoja, zašto Hrvatskoj treba agrobanka, zbog čega je kao diplomirana pravnica ipak ostala na selu i što bi napravila u prvih 100 dana mandata da je izabrana za ministricu poljoprivrede

Dug općine je bio veći od proračuna

Stupajući na dužnost načelnice Velike Kopanice dočekalo vas je preko tri milijuna kuna duga. Kakva je situacija danas?

Na početku mog mandata dug općine je bio veći od samog proračuna što znači da je hitno trebalo nešto poduzeti. Osim velikog duga dočekao nas je i negativni nalaz revizije jer je općina Velika Kopanica pod vlašću stare ekipa čak dva puta uspjela pasti na reviziji, 2007. i 2010. godine. Kako prethodna garnitura nije radila na otklanjanju tih zamjerki, mene je dočekao sav taj posao.

Tako se dogodilo da smo prve godine rješavali dugove, a druge imovinsko-pravne probleme jer čak ni zgrada općine nije bila u vlasništvu općine. Tek nakon toga smo se mogli uhvatiti rješavanja problema infrastrukture jer osim što nam nedostaje staza i cesta, općina Velika Kopanica u 21. stoljeću još nema vodovod. Dvije godine sređivali smo papirologiju i mogu zadovoljno reći da su sad počeli i radovi. Zajedno s time riješili smo se dugova i nakon svega toga čvrsto mogu reći da sada vjerujem u bolju budućnost naše općine.

Ne uspijevamo povući onoliko koliko bi mogli

Je li općina Velika Kopanica uspjela povući neka sredstva iz EU fondova?

Na samom početku mandata konkurirali smo za mjeru 7.4. koja je bila propisana za izradu strategija i poslovnog plana, a mi smo se kandidirali za poslovni plan i dobili 225 tisuća kuna. Dobili smo i europska sredstva predviđena za javne radove.

Ministarstvo poljoprivrede i DORH odbijaju riješiti problem podzakupa!

Vratili smo u život i LAG Slavonska ravnica koji u trenutku mog stupanja na mjesto načelnice nije čak ni bio registriran. Iz europskih fondova smo povukli 500 tisuća kuna kojima smo financirali izradu razvoje lokalne strategije za potrebe samog LAG-a. Na temelju te strategije smo dobili pravo kandidature na sljedeću mjeru 19.2. i ovih dana nam je odobremo novih 8.5 milijuna kuna. Da ima više raspisanih natječaja, povukli bismo i više sredstava. Ovako nam u ladici već tri godine stoji dokumentacija za dječji vrtić, ali dok se ne raspiše natječaj ništa od toga. Mi sami ne možemo financirati svoje potrebe, ali zbog pasivnosti samog ministarstva i agencije kod raspisivanja natječaja ne uspijevamo povući onoliko novaca koliko bismo mogli.

Budućnost Istočne Hrvatske je pod upitnikom

Posljednjih dana političarima su puna usta Slavonije i kako pomoći tom uništenom dijelu Hrvatske. Kako vi vidite budućnost istočne Hrvatske i što politika može napraviti da mladi ljudi ostanu na zemlji?

Ja za svoju općinu mogu napraviti puno toga kad je riječ o infrastrukturi, ali to nažalost nije dovoljno da se mladi ljudi zadrže na selu. Nažalost, u Hrvatskoj je na vlasti klima koja ismijava ljudski rad, a Ministarstvo poljoprivrede svojim postupcima već godinama ponižava seljake i poljoprivrednike. U našoj općini je unazad pet-šest godina bilo stotinjak obiteljskih gospodarstava koji su se bavili stočarstvom - danas ih je samo pet, a svakog dana očekujem da mi još jedan kaže da odustaje.

I moja obitelj je jedna od onih koja je na rubu propasti, ali ne daju se jer rade posao koji obitelj radi već 60 godina. Ja sam jedan od rijetkih primjera mlade osobe koja je odlučila ostati na selu. Ostala sam zahvaljujući ljubavi mog oca prema selu koju je prenio i na mene i na moju mlađu sestru koja je također ostala i zajedno s mužem i ocem radi na farmi iako im nikada nije bilo teže nego danas.

Zemljište u podzakupu koje se ne obrađuje

Koji su najveći problemi s kojima se susrećete u svojoj općini?

Kao načelnica imam velikih problema s onima koji su zemljište dali u podzakup i koji uopće ne obrađuju svoje zemljište, a dobili su ga u zakup prije dva desetljeća i to za sitne novce. Općina Velika Kopanica ima preko 4.000 obradivih površina koje su u vlasništvu RH, za koje godišnje ubiremo oko 500.000 kuna najamnime što je sramotno malo. Neki ugovori su skopljeni po cijeni od 170 kuna po hektru, što je nevjerojatno ako se zna da se kod privatnika cijena kreće 1.500 kuna po hektru.

Kad sam postala načelnica, dosta mještana mi je došlo prijavljivati podzakupe što je nezakonito jer u ugovoru piše da se to zemljište ne smije davati u podzakup. Prigovore sam slala Agenciji za raspolaganje poljoprivrednim zemljištom, slala im dokazne materijale da je određeni zakoprimac dao svoje zemljište u zakup trećoj osobi. Obratila sam se i DORH-u i u Ministarstvo poljoprivrede. Svugdje muk.

Ako bih i dobila odgovor bilo bi mi rečeno da se ne radi o podzakupu već te osobe imaju potpisan ugovor o međusobnoj suradnji. To je samo još jedna od apsurda našeg sustava. Mislim, inspektorica na terenu je ustanovila da postoji ugovor kojim je zemljište dato u podzakup trećoj osobi, ali državno odvjetništvo sve to skupa odbacuje.

Prvo bi seljacima dala pravo na žalbu

Da ste ministrica poljoprivrede, što biste napravili u prvih 100 dana na čelu ministarstva?

Ne bih nikada pristala na umanjenje potpora koje su obećane selu, a poslije bih razmislila jesu li dobro raspoređene i treba li nešto revidirati. Također, odmah bih se uhvatila izmjene Zakona o poljoprivredi kojim bi se seljacima dalo pravo na žalbu i na taj način vratila povjerenje poljoprivrednika u državu. Poništila bih mjeru direktne dodjele zemlje stočarima bez zemlje jer je to bio posljednji korak ministra Jakovine kojim je još jednom išao na ruku velikim sustavima. Ideja te mjere je bila dobra, ali način na koji je ona provedena bio je samo još jedan korak prema uništavanju malih gospodarstava.

Dobar pravnik treba oživjeti mrtvo slovo na papiru

Je li vam žao što je bivši premijer Orešković umjesto vas za ministra izabrao Davora Romića?

Žao mi je zbog svih onih ljudi koji su vjerovali u mene, vjerovali u Most, ali zbog mene same nimalo. Draže mi je biti načelnica i znati da mogu napraviti nešto konkretno za ljude u svojoj općini, vidjeti neke konkretne rezultate nego se natezati s političarima kojima uopće nije stalo do sela.

Mislite li da bi novi ministar poljoprivrede Tolušić mogao napraviti nešto u tom zapostavljenom sektoru?

Mislim da ministarstvu treba jedan dobar pravnik koji će zakone i uredbe koji su sad mrtvo slovo na papiru oživjeti i staviti u službu malog čovjeka. U zakonu imamo veliki broj pravnih praznina zahvaljujući kojima se pogoduje nekima kojima ne bi trebalo. Čini mi se da je novi ministar pun energije i spreman uhvatiti se u koštac s problemima koji muče njegov sektor, a samim time što je Slavonac, nadam se da će imati osjećaja za ljude i njhove probleme. Strah me zato što u dosadašnjem radu nije imao doticaja sa stočarima pa možda neće imati sluha za njih i njihove probleme, ali nadam se da će me razuvjeriri. Samim time što je smanjio PDV na repromaterijal odmah na početku svog mandata puno je pomagao poljoprivrednicima.

Seljacima bi bilo korisnije da je Ministarstvo u Slavoniji

Bi li ministarstvo poljoprivrede trebalo preseliti u Osijek?

Ministarstvu poljoprivrede jest mjesto u Slavoniji, ali kako je cijeli naš politički ustroj takav kakav je, do tako nečega je nemoguće doći. To ne znači da se jedan dio službi ne bi mogao prebaciti u Osijek. Bili bi odmah blizu seljaka za koje rade, a koji rijetko odlaze u Zagreb. Sami seljaci bi cijelo ministarstvo natjerali da više i bolje rade, a samim time ministarstvo bi se riješilo ljudi koji tamo stoje kao fikusi i ništa ne rade i ostali bi oni koji su zaista zainteresirani za dobrobit hrvatskog sela. Takvih ima dosta, ali kao da nikad nitko ne zna za njih.

Novac otišao korporacijama

Tko je zakazao u povlačenju fondova iz Europske unije? Zbog čega nismo bili bolji?

Program ruralnog razvoja je odmah na početku loše ispregovaran. U EU nema primjera da su novac iz Programa ruralnog razvoja povlačili veliki sustavi, a kod nas je to bilo posve normalno. Novac umjesto da je otišao na selo gdje je bio i namijenjen otišao je velikim korporacijama. Nažalost, unutar sustava su postojale grupacije koje su aktivno radile i još uvijek rade na manipulaciji programom. Ali dok se ne kazne odgovorni, uvijek će nam biti ovako. Imali smo instrument da pomognemo malom selu i poljoprivredi, ali to nismo napravili.

Što bi odmah trebalo promijeniti u Programu ruralnog razvoja?

Prije svega korisnicima treba omogućiti pravo na žalbu. Apsurdi kao što su da se pogreška same agencije prebacuje na leđa korisnika treba odmah promijeniti. Nažalost, naši političari nikako da shvate da su promjene nužne pa se bojim da od svega neće biti ništa.

Sve se obećalo, a ništa ispunilo

Treba li poljoprivrednicima agrobanka?

Naš seljak nema financijsku potporu od strane države i osuđen je ići u komercijalne banke koju mu u pravilu nude kredite s 10 i 12% kamata. Ako je jedna Austrija u stanju dati svojim seljacima kredite s 0,2 posto kamata zašto Hrvatska ne može? Mislim da bi bilo dobro transformirati HPB u Agrobanku jer ona trenutačno uopće na prati agrar. Ni HBOR više ne prati poljoprivrednike jer su u pravilu svi prezaduženi, a oni traže visoke garancije.

Jedan od mojih prijedloga premijeru Oreškoviću je bio da agencije po predavanju zahtjeva za potpore izdaju potvrde iz kojih bi bilo razvidno koliko sredstava poljoprivrednici trebaju dobiti na temelju potpora i to je trebala biti garancija za kredit na temelju kojih bi agrobanka poljoprivrednicima isplaćivala avanse za sjetvu ili nešto drugo što im treba u proozvodnji. Iako su se u vrijeme pregovora s tom idejom složili i SDP i HDZ, od svega toga nije bilo ništa. Naši političari sve obećaju u pregovorima, ali kad dođe vrijeme za akciju od toga uglavnom ne bude ništa.