Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obrana od tuče
  • 03.07.2024. 12:00

Protugradna obrana ili ne? Evo zašto joj se znanost protivi

Obrana od tuče ni eksplicitno niti implicitno ne postoji u EU legislativi, stoji između ostalog u "Izvješću i mišljenju o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj", Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
  • 2.604
  • 264
  • 1

Nakon svakog olujnog nevremena s tučom koje iza sebe ostavlja teške prizore uništenih obiteljskih kuća, gospodarskih objekata i poljoprivrednih kultura, postavlja se pitanje vraćanja sustava protugradne obrane. Bi li ono doista pomoglo i spriječilo razorne štete? 

Znanost tvrdi da ne bi. Kako stoji u "Izvješću i mišljenju o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj", Državnog hidrometeorološkog zavoda iz srpnja 2018, iskustvo pokazuje da nije učinkovita u onolikoj mjeri kao što se početno mislilo. 

Dabro: Vrijedi li samo čekati i plaćati štetu ili dati sve od sebe i vratiti protugradnu obranu?

Podsjećaju pritom da je već početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, a ovaj sustav datira iz 60-ih u bivšem Sovjetskom Savezu, zbog sumnje u učinkovitost, Svjetska meteorološka organizacija sastavila tim stručnjaka koji su proveli tri velika međunarodna pokusa: jedan u zapadnoj Europi (Švicarska, Francuska i Njemačka) poznat pod  imenom "Grossversuch" odnosno Veliki pokus, drugi u SAD-u "National Hail Research Experient" (Nacionalni pokus za istraživanje tuče) i treći u Kanadi. Svaki je trajao pet godina, no nije se uspjelo nedvojbeno dokazati da srebrni jodid, na čijem se unošenju u olujne oblake temelji cijela teorija obrane, pomaže u njezinu sprječavanju. 

Zaštita poljoprivrednih kultura mrežama učinkovitija 

Točnije, rezultati su pokazali da nema statistički signifikantne razlike u pojavnosti tuče kod zasijavanih i kod nezasijavanih tučonosnih oblaka. Na temelju tih rezultata mnoge su zemlje ukinule ovakvu državno financiranu obranu.

Nadalje, istraživanja koja uključuju i modeliranje oblaka numeričkim modelima, pokazala su da je mogućnost smanjivanja veličine zrna tuče uz povećanu koncentraciju aerosola jednaka mogućnosti da se veličina zrna poveća, što ovisi samo o profilu temperature i vlage u oblaku. 

Navode i da je takva obrana problematična i sa stanovišta očuvanja okoliša jer se tijekom zasijavanja ispušta reagens sa srebrnim jodidom u slobodnu atmosferu pri tlu (generatorima) i po visini (rakete). Uz to postoji i sigurnosni rizik ispaljivanja raketa. 

Iskustvo je, objašnjava se dalje, pokazalo da je prilikom djelovanja na formirani tučonosno opasan oblak za njegova cijelog životnog vijeka neophodno prostorno i vremenski kontinuirano djelovanje. Susjedne Slovenija kao ni veći dio Bosne i Hercegovine nemaju sustavu obranu pa je zasijavanje oblaka u kojima je tuča već formirana beskorisno. 

Ivan Güttler: Na obranu od tuče trošimo gotovo 1,3 milijuna eura, a nije učinkovita

Prema DHMZ-u, bila bi ekonomski opravdana kad bi njezini troškovi bili manji od šteta koje je takva obrana spriječila. Problem je međutim što ne možemo utvrditi što bi se dogodilo da obrane nije bilo. 

"Uzevši u obzir nedokazivost učinkovitosti sustava jedini učinkoviti način smanjivanja šteta od tuče je pasivna meotoda zaštićivanja mrežama", naglašava se u izvješću.

Ističu i da je tuča samo jedna od vremenskih nepogoda, a da štete nastale u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava itd. U tom smislu drže da bi bilo učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva državnog proračuna i lokalne zajednice u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav osiguranja koji bi osigurao realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda. 

Koje zemlje koriste protugradne rakete?

Između ostalog, napominju i da u Europi obranu protugradnim raketama u sklopu nacionalne meteorološke službe imaju samo Rusija i Srbija. U zemljama EU samo u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj obranu na dijelu teritorija provode agencije pri ministarstvu poljoprivrede, a drugdje, npr. u Austriji i Španjolskoj na privatnu se incijativu brane samo mala područja i to većinom prizemnim generatorima ili zrakoplovima, bez državnog financiranja. 

"Obrana od tuče ni eksplicitno niti implicitno ne postoji u EU legislativi", naglašava se. 

Ističu pritom i da se operativna provedba poslova ove obrane radi(la) samo na području sjeverne Hrvatske od 26.800 m2 u međurječju Save i Drave iako se pojava bilježi i u ostalim dijelovima zemlje. "Čak i uz pretpostavku učinkovitosti obrane od tuče, postavlja se pitanje zašto ostali dijelovi RH nisu obuhvaćeni ovom aktivnošću", stoji u mišljenju. 

Cjelovito izvješće pročitajte u dokumentu ispod teksta.  


Dokumenti


Tagovi

Protugradna obrana Tuča Obrana od tuče DHMZ Izvješće


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pogled kroz prozor. #RuralFoto #selo