Evo o čemu smo razgovarali o situaciji u sektoru voća i povrća. Što ih čeka u bliskoj budućnosti, saznali smo na AgroRocksu
Koliko klima utječe na ratarsku proizvodnju, još veći utjecaj ima na voćarstvo i povrćarstvo. Ti su sektori puno osjetljiviji na klimatske promjene i prirodne nepogode, rečeno je u uvodu panela naziva “United colors of #voće & #povrće” kojim je moderirao Tomislav Levak., na današnjoj AgroRocks 2023 konferenciji.
Dr. sc. Josip Haramija ispred Hrvatskog agronomskog društva kaže kako su kod voćarstva već godinama prisutni rani proljetni mrazevi koji znaju jako smanjiti proizvodnju. Jednako su opasne tuče, poplave, vjetrovi budući da na našim poljima gotovo da više i nema vjetrozaštitnih pojaseva, a na kojima se nekada inzistiralo.
“Klimatske promjene utječu na količinu, kvalitetu, ali i kontinuitet proizvodnje. Plodovi nemaju tržišnu vrijednost, izgubili smo prvu i drugu klasu te uglavnom završavaju u industrijskoj preradi”, upozorava on nastavivši kako vremenske neprilike, najviše povećanje temperature i vlage dovode do pojave novih bolesti i štetnika.
On rješenje vidi u ulaganju u nove tehnologije kako bi se što više smanjio rizik proizvodnje, a tu je prvenstveno ukazao na navodnjavanje, zaštitu od tuče, mraza, ali i preparate koji odgađaju cvatnju. “Ponekada minus dva Celzijeva stupnja mogu devastirati proizvodnju, a mi to možemo spriječiti”, naglasio je.
Osvrnuo se i na osiguranje usjeva. Kaže kako subvencije od 70 posto doprinose smanjenju rizika te barem djelomično pokriju troškove proizvodnje. No, ukazao je i na problem osiguravanja voćnih vrsta koje se uzgaja u rizičnim područjima, mrazištima. Smatra da mnoga proizvodnja nije prilagođena budući da voćari imaju nasade oraha, lijeske, kruške u depresijama gdje ni jedna godina ne prođe bez mraza. A to onda utječe i na uvjete osiguranja, što se odražava i na druge proizvođače. Kao primjer je spomenuo nasad od 20 ha jabuka u Cetingradu gdje je prevelik rizik od mraza.
Otvoren AgroRocks 2023! Vakula poručio: Ovo je najtoplije desetljeće, što nas tek čeka?
Kao jedno od rješenja vidi u novim sortama koje kreiraju oplemenjivači. “One su tolerantnije na visoke temperature ili pojačanu insolaciju. U Hrvatskoj postoje oplemenjivački programi koji stvaraju nove sorte otpornije na abiotske i biotske stresove. Zato je ono vrlo bitno u intenzivnoj proizvodnji hrane i doprinosi joj 74 posto. To je najjeftinije ulaganje”, poručio je objasnivši kako su od 2000. godine do danas EU prinosi temeljeni na oplemenjivanju donijeli 9 milijardi dodane vrijednosti.
“Sorte selekcionirane i stvarane u Hrvatskoj su tolerantnije na agroklimatske uvjete nego one koje su kreirane u drugim dijelovima svijeta”, važna je činjenica koju treba imati na umu. Kaže kako takvih nema puno na povrću, no kao dobar primjer je spomenuo Podravkin program paprike gdje imaju tri sorte u vlasništvu - Slavonku, Pitomu i Podravku koje su baza za proizvodnju ajvara.
Prof.dr.sc. Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu kaže kako klimatske promjene prati od 1998. godine. Otkrio je kako zbog proljetnih mrazeva šteta na voćnjacima u Srbiji idu do 150 milijuna eura.
“Tu su nagle promjene temperature, suša, velika količina padalina, tuča. Olujni vjetar koji je 2017. godine uništio 50 hektara protugradne mreže, ove je sezone bio puno jači i pokidao mreže na 120 ha učinivši štetu vrijednosti 25 milijuna dolara. Zato treba osigurati poticaje za mjere koje su prilagođene klimatskim promjenama, odnosno protugradne mreže”, poručuje te nastavlja kako u tom kontekstu treba ulagati i u navodnjavanje, fertirigaciju te regionalizaciju, da se odgovarajuće vrste uzgajaju u odgovarajućim agroekološkim uvjetima.
Ističe kako mreže osim od tuče štite i od ožegotina listova i plodova, ali i vjetrova. “Voćnjaci koji imaju mreže imali su opadanje do 20 posto plodova zbog vjetrova.”
Poljoprivrednik Marijo Puškarić kao problem hrvatske proizvodnje povrća vidi u velikim troškovima za radnu snagu, ali i da naši poljoprivrednici nemaju tradiciju niti iskustva budući da je u bivšoj državi ova proizvodnja bila pod velikim kombinatima, a koje su preuzele veće kompanije te nastavile koristiti nekada državno poljoprivredno zemljište.
“Mladi nemaju priliku doći do takvog zemljišta niti se razvijati u tom smjeru. Nemaju mogućnost iako imaju i kompetenciju i znanje. Smatram da se Zakon o poljoprivrednom zemljištu nikada neće značajnije promijeniti u njihovu korist. Uvijek će ga kreirati većina koja proizvodi neke druge vrste usjeva”, ostao je nedorečen no ipak na neki način objasnio sljedećom izjavom.
“Znam ljude koji su iskrčili voćnjake zbog visoke cijene žitarica. Znate, svi smo mi voćari, pokušat ću biti blag, budalasti ljudi. Samo takav može raditi toliko puno za tako malo”, našalio se na svoj i račun svojih kolega.
Žitarice i uljarice: U teoriji kaosa znanje je ključ problema
Svoje sudjelovanje na panelu je Dalibor Kezele, direktor sektora Poljoprivreda u Podravci započeo svojevrsnim demantijem, odgovarajući na pitanje zašto je ugašena proizvodnja rajčice u Istri.
“Nismo ju ugasili nego ju u dogovoru s udrugom Pomidor nastojimo ojačati i širiti. Ondje se dogodilo da su proizvodnju napuštali mali, tradicionalni proizvođači jer nema raspoloživih hektara. Umjesto njih niču apartmanska naselja, a državno je zemljište uglavnom prešlo u trajne nasade vinograda i maslinika”, objašnjava dodajući kako su pokušavali osnažiti proizvodnju navodnjavanjem budući da globalna potrošnja rajčice raste 2 do 3 puta godišnje. “Sve je teže uzgojiti rajčicu, no evo, susjedna Mađarska je proizvela 100 tisuća tona, a mi u Istri možemo desetak tisuća uz sve preduvjete.”
U kontekstu klimatskih promjena osvrnuo se na sušnu 2014. te prošlu, 2022. godinu kada se zbog zabrane korištenja navodnjavanja, ali i bočate vode ova mogućnost nije mogla koristiti.
Stoga je trebalo tražiti nova rješenja. “Dominantni smo na tržištu rajčice u Hrvatskoj te smo se odlučili na geografsku diverzifikaciju područja. Umjesto da reinvestiramo u tvornicu Umag, odlučili smo se na izgradnju tvornice Kalnik u Varaždinu. Pritom ćemo u Umagu izgraditi otkupnu stanicu te svu proizvedenu količinu umaške, rovinjske, porečke i pulske rajčice svakodnevno odvoziti u Kalnik”, otkriva dodajući da će kapacitet dnevne proizvodnje porasti s 250 na 1000 tona dnevno, odnosno da će uz 140 hektara istarske imati još 250 do 300 hektara u varaždinskom području.
Kada je riječ o ovogodišnjem urodu, kaže da je unatoč tuči, poplavi i općenito vremenskim uvjetima, proizvodnja kod nekih kooperanata bila rentabilna, odnosno 100 tona po hektaru. “Proizvodnja na kontinentu je moguća. Nju uzgajaju u Poljskoj, Ukrajini, mediteranski se bazen seli prema Baltiku”, dodao je.
Goran Punda iz tvrtke ENNA Fruit d.o.o. istaknuo je kako je cilj proizvoditi deficitarne kulture te da su jabuke ove godine jedino voće koje nije nastradalo. “Prinosi će biti iznad očekivanih no zato je sve ostalo voće nastradalo. Poseban je izazov bilo uzgojiti jagode na otvorenom gdje ste svaki drugi dan imali kišu i razvoj bolesti”, komentirao je ponovivši kako idu u ciljanu proizvodnju robe koja nedostaje, u dogovoru s kooperantima.
“Na području Varaždina smo ugovorili proizvodnju luka i mrkve, da ih ne moramo uvoziti te da kooperanti imaju što dulji period prodaje. Njima je važno dati informaciju za koji termin proizvode, tražiti sortiment koji može duže izdržati čuvanje u skladištu. Proizvođačima nedostaje edukacije, no to se mijenja smjenom generacije. Mladi će brže i lakše prihvatiti novitete, a onda ćemo imati i bolje prinose”, zaključio je.
Upravo je kvaliteta ta koja osvaja tržište jer, kako kaže Keserović, kada imate kvalitetu, onda nije problem s prodajom. “Rekao sam našim proizvođačima, izdržite ovu godinu jer se situacija mijenja i globalno i u Europi. Odjednom je porasla potražnja za našom šljivom i kajsijom, a i kruška je deficitarna”, poručuje.
A za kvalitetu je potrebno znanje na što se posebno osvrnuo Haramija. On smatra da bi agronomi trebali imati veću ulogu u proizvodnji jer rijetko stariji prepuštaju mlađoj generaciji donošenje odluka o proizvodnji.
“Danas se svi se razumiju i u poljoprivredu i u nogomet. Imamo par milijuna izbornika i samoproglašenih stručnjaka u poljoprivredi. Donose se odluke koje nisu temeljene na pravilima agronomske struke. Ne poštujemo prirodu, ne mislimo o sljedećoj generaciji”, kaže istaknuvši kako je Hrvatska agronomska komora ima 230 članova te da se na ovo udruženje često nije gledalo blagonaklono. “Ali, sada dobivamo javne ovlasti i nadajmo se da će zaživjeti još više te da će se poboljšati njezin rad. Druge struke su nam počele ulaziti u sektor, bez kompetencija koje trebaju imati kod savjetovanja.”
Kaže, sve je manje upisanih na studij agronomije, no tu vidi mjesta za napredak. Hrvatsko agronomsko društvo se bori da oni koji su u zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta moraju biti educirani za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno agronomi. “Danas tek dobiju bodove ako je netko od članova OPG-a agronom. To nije dovoljno. Zemljište treba dodijeliti onima koji znaju raditi, a ne lovcima na poticaje. Za jedan OPG je dovoljno da dobiju 10 do 20 hektara, s njima mogu živjeti bolje nego u Njemačkoj”, zaključio je.
Proizvodnja mlijeka i mesa, gdje smo danas i što nam donosi sutra?
Marijo Puškarić pitan o udruživanju kojega potiče ZPP kaže kako mi imamo puno kraću povijest proizvodnje voća i povrća nego neke druge europske zemlje. “Kod nas su mali proizvođači krenuli sami, svatko tjera svoju politiku. I ako se udružite, sve se svodi na to da jedna osoba mora sve raditi i onda doživim da me voćar, koji je ujedno i agronom, pita što da on radi ako jedne godine ne bude imao urod, tko će to njemu platiti”, opisuje situaciju zaključivši kako je svijest proizvođača takva da mu ne ostavlja prostora da bude veliki optimist.
Također, smatra kako bi ministarstvo na drugačiji način trebalo riješiti problem subvencija. “Ja sam u svojoj, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji jedini proizvođač luka, nemam se s kim udružiti. Za izgradnju skladišta mi treba pet milijuna eura, a subvencija je samo 1 milijun”, daje za primjer.
Kada je riječ o kooperantskom odnosima, Punda je otkrio tajnu uspješne kooperacije. “Tajna je u dobrom planiranju, potrebama tržišta i usavršavanju. Našim proizvođačima nedostaje edukacije, a tko ulaže u kvalitetu dobit će i višu cijenu.”
U Podravci su u proizvodnji paprike dosegli visoku razinu kooperantskih odnosa, u Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. “Uz stabilnu otkupnu cijenu i količine može se raditi dobar posao. Važno je da kooperant zna što će dobiti. U Međimurskoj su se županiji udružila dva proizvođača, ratari su postali povrćari jer su znali da imaju siguran otkup , dugotrajan ugovor, a nudimo im sufinanciranje i iznajmljivanje opreme”, zaključio je Kezele.
Konferenciju u cijelosti možete pogledati u videu:
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
Nitko ne želi kupiti poznatog proizvođača traktora - Ursus?!
Ovako će izgledati peradarska farma koja se u Hrvatskoj počinje graditi 2025. godine
Jerković: Vremena se mijenjaju, tko želi opstati mora pratiti trendove
Zbog pada dalekovoda izgorjelo 16 hektara pšenice, gorjeli i presa, kombajn, rolo bale...
Predstavnici HPK s ministrom Dabrom - evo kada se očekuje isplata potpora
Ministar Josip Dabro za Agroklub: Izaći na teren i slušati ljude. To je moja politika, to slijedi
Hoće li Hrvatska izgubiti milijune eura za izgradnju skladišta za žitarice i uljarice?
Dabro: Činimo sve kako bi poljoprivrednici što prije obnovili svoje proizvodne potencijale
Đuro Japaric
prije 2 dana
Nekoliko puta sam ih našao koseći božićna drvca iako je ograda ! NE DIRAJTE IH RUKAMA , ako ih nađete jer ih majka tada može ostaviti radi drugog Više [+]
ivan butkovic
prije 8 mjeseci
Gospodin iz Enna fruita priča bajke , a to znam iz vlastitog iskustva gdje sam im predložio da za njih proizvodim određene vrste voća i povrća i nitko živ iz njihove Uprave nije nikada odgovorio.
Đuro Japaric
prije 9 mjeseci
G . Puškarić , smatram da se Zakon o poljoprivrednom zemljištu neće nikada bitnije promijeniti itd ! Sadašnje SMEĆE nije u interesu za OPG a ni poljoprivredna poduzeća , NEOBVEZUJUĆI JE ZA PROVOĐENJE I MORA SE NAPISATI NOVI ! Problem je što u HRVATSKOJ NEMA opozicije već JEDNOUMNA KOALICIJA i NI JEDAN ZASTUPNIK NEĆE predložiti NOVI Zakon ! Pa vidite na fotografiji najveću ljigavicu među političarima zvanu Marijana Petir , pa ta ŠTETOČINJA već je u trećem sazivu Sabora i pamet joj je samo da digne ruku > Tko je za Zakon , Tko je za izmjene Zakona ! DRŽAVNA zemlja trebala je biti stvar PROŠLOSTI da se išlo 95 na PRODAJU OPG , a ovako i mi koji smo bili MLADI , OSTARISMO a da NISMO mogli riješiti bar sa DUGOGODIŠNJIM zakupom državnu zemlju ! Uz političare KRIVCI su HSS - seljački savez , udruge i sada HPK koja NEĆE mijenjati STATUT u smislu da HPK organizira sakupljanje 10 % potpisa birača kojim se REŽIMSKI sabor MOŽE natjerati da o tako BITNOM Zakonu , RASPIŠE REFERENDUM !
Đuro Japaric
prije 9 mjeseci
*** ČLAN 107 Ustava DEMOKRATSKE SRBIJE , pravo predlagati zakone ima i najmanje 30 000 birača , krivo sam napisao 20 tisuća ! *** Član 108 zahtjev za raspisivanje REFERENDUMA može tražiti 100 TISUĆA birača ! - REŽIMSKA RH ; pravo predlagati zakone ima SVAKI zastupnik , više zastupnika putem klubova i odbora i Vlada ! - Zahtjev za raspisivanje REFERENDUMA može zatražiti IMAGINARNIH 10 % birača ILI OKO 360 tisuća ! *** I sada u REŽIMSKOJ RH ni JEDAN zastupnik NEĆE predložiti zakone , a ni Vlada u POVIJESNOM INTERESU ZA OPG ! * Ja kao pojedinac MOGU napisati ISTINU na AGROKLUBU , pojasniti PROMAŠENE odluke u Beču , Beogradu i Zagrebu , PREDLOŽITI rješenja , ALI JA KAO POJEDINAC NE MOGU NATJERATI POLITIČKU BAGRU U ZAGREBU DA SE IDE U POVIJESNE PROMJENE !
Đuro Japaric
prije 9 mjeseci
UKUPNO oko 19 ha u oko 70 parcela , to znači USITNJENOST ! Što znači 10 do 20 ha o kojim govori gospodin Haramija , u biti NIŠTA u slučaju USITNJENOSTI parcela koju imamo u većini brdsko - planinske Hrvatske i otocima ! Nije se išlo 95 u SMJERU kojeg sam JAVNO PUTEM MEDIJA predložio , pa smo 2021 IMALI 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa JEDNIM stanovnikom , na stotine sela BEZ DJECE ! I 2023 IMAMO MOGUĆNOST KRENUTI U HRVATSKU AGRARNU REFORMU ! To sada ovisi o zastupnicima i Vladi jer oni imaju pravo predlagati zakone za razliku od DEMOKRATSKE SRBIJE u kojoj i 20 TISUĆA birača MOGU predložiti ZAKON !
Đuro Japaric
prije 9 mjeseci
Slobodane i ostali , 1994 pisci teksta na preko 86 stranica , kojem je ministar Tarnaj dao naziv ; PREGLED STANJA I STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE RH , iznesen je podatak da je 94 prosječna veličina OPG bila 2, 8 ha u 5 parcela ! Nakon toga Tuđmanu sam predložio MODEL poljoprivrede ; da se dio državne zemlje ustupi poljoprivrednim poduzećima ; oko farmi , voćnjaci , vinogradi , ribnjaci , dio za proizvodnju sjemena , a OSTALA državna zemlja da ide na PRODAJU OPG sa rokom isplate do 20 godina , te REZ u raspolaganje sa PRIVATNOM zemljom , pri tome sam napisao i za Zakon o nasljeđivanju te MODEL površinskog očuvanja OPG prodajom ili nasljeđivanjem , sa MODELOM obeštećenja ako ima 2 ili više nasljednika ! 2023 TUPAVIM i NEODGOVORNIM hrvatskim političarima , predlažem da se OKUPIMO , da se imenuje POVJERENSTVO i napišu NACRTI ZAKONA ZA HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! Imam zemlju u zakupu od10 bivših stanovnika mojeg rodnog sela u ZAKUPU , moju , i nešto sada na 2 godine od ovog SRANJA koje zovu RH ! UKUPNO
slobodan rajić
prije 9 mjeseci
Kad sam rekao 10-20 ha državne zemlje nisam mislio da OPG kreće od nule, ako već radi trebao bi imati svoje zemlje, mehanizaciju, objekte, znanje i iskustvo u poljoprivredi. Nije isto raditi 20 ili 50 ha, to svi znamo, i tu može uskočiti zakup državne zemlje koja je povoljnija nego privatna. Hrvatskoj ne treba industrijska poljoprivreda kakva se sada forsira,nego što više mješovitih OPG-s sa 50-100 ha zemlje, pa neka se bave onim što je isplativo i što mogu tehnološki ispratiti i financirati. Jednim djelom Farma Lužak je u pravu kad govori o cijeni, ali budući da je kod nas državna zemlja socio-ekonomska kategorija i da se uvjek pogoduje nekom neće to baš tako lako ići sa tim zakupima. Kad zakup državne zemlje platite 100 Eur/ha , a dobijete poticaj 300 eur/ha, nije čudo što nitko ne daje lako zemlju i to je razlog zašto nema natječaja.
Đuro Japaric
prije 9 mjeseci
SLAVONIJA 1536 - SLAVONIJA 2023 , Sulejman VELIČANSTVENI , prije vojničkog pohoda TURSKE vojske na SLAVONIJU ponudio je MIR i SIGURNOST svakome tko stane na stanu TURAKA ili IVANA Zapoljskog , a KMETOVIMA POSEBNE povlastice koje nisu imali pod TIRANIJOM hrvatskih i mađarskih feudalaca , među kojima je bio i Franjo Tahy ! ZNAJUĆI što im TURCI NUDE , kmetovi su JAVNO stali na TURSKU stranu i poput publike čekali da TURCI poraze vojsku razjedinjenih feudalaca ! 2023 NEMA Turaka na vidiku da nas OSLOBODE od sranja koje su nam napravili Austrijanci i dva Balkanska naroda od 1918 Srbi i Hrvati ! ** JAVNO sam putem AGROKLUBA iznio prijedlog , da AGROKLUB i Društvo agrarnih novinara u SLAVONIJI ( Osijeku ) organiziraju JAVNI skup USTAVNIH predlagatelja zakona i dio nas iz CIVILNOG sektora na kojem bi se IMENOVALO POVJERENSTVO sa CILJM da se NAPIŠU Nacrti zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE , koju ova državica priznata 1992 kao RH NEMA ! ** Na godinu su izbori BEZ IZBORA , za sabor a time i vladu ! Zastupnike NE BIRAMO , osim moguće JEDNOG po listi ( ili > birači > HDZ mogli su izabrati samo 10 zastupnika putem 10 lista ) ! SVE ostalo je INŽINJERING sa dirigiranim listama ! * Dokazano NESPOSOBAN Peđa Grbin , PREDSTAVLJA SE KAO KANDIDAT SDP za predsjednika buduće Vlade , isto najavljuje i Sandra Benčić u ime Možemo ! Tih dvoje likova su i zastupnici u sadašnjem Srpskom saboru , imaju OVLASTI predlagati zakone ! ONI i likovi iz MOST , Domovinski pokret - koji se pretvorio u rasulo , IDS i drugi NEMAJU ni JEDAN zakon napisan NASUPROT SADAŠNJEG STANJA ! *** Agronomi se NEĆE baviti DEMAGOGIJOM kao gospodin Haramija u tekstu !AGRARNOM REFORMOM čeka ih RAD , pa prema POPISU RH 2021 IMALI smo 195 IZUMRLIH sela preko 80 sa JEDNIM STANOVNIKOM , više STOTINA sela bez djece , ILI DEMOGRAFSKA KATASTROFA u RURALNOM i gradskom području , KOJU NE MOŽEMO zaustaviti BEZ GOSPODARSKOG - INDUSTRIJSKOG razvoja i AGRARNE REFORME ! ** U cilju ISMIJAVANJA hrvatskih političara , potpisujem - nestranački kandidat za ministra poljoprivrede , pa već SUTRA Plenković MOŽE smijeniti NESPOSOBNU ministricu Vučković i predložiti da to budem ja na rok od 3 MJESECA , dok se NAPIŠU NACRTI Zakona i upute u Sabor ! ** Dragi moji živi i mrtvi vlasnici PRIVATNOG zemljišta , a REPUBLIKO Hrvatska , vlasnice podržavljenog zemljišta , sa ovim što se RADI NEMA BUDUĆNOSTI ! Pozdrav , Plenkoviću , Peđi i Sandri !
Đuro Japaric
prije 9 mjeseci
Farma Lužak , imali smo za ministra poljoprivrede agronoma Jakovinu , bio sam mu kupac dok je imao poljoprivrednu trgovinu ! Na skupu poljoprivrednika u Kutjevu nije dopustio da budu mediji , kada sam to shvatio predložio sam pokojnom Laslu da i mi napustimo salu ! Nastala je rasprava i onda su predstavnici medija izašli u želji da nešto riješimo ! Stav je KUKRIKU koalicije bio da se državna zemlje ne prodaje osim do 1 ha na kontinentu susjedu neovisno o zanimanju UZ ponižavanje DA MORA Agenciji dostaviti 14 dokumenata i očitovanja za državnu parcelu ! OBAVIO sam preko 30 tel razgovora da znam tko od HŽ može dati dokumet da preko parcele NEĆE ići pruga ! Zabranio je Jakovina lokalnim vlastima raspolaganje , išli su na osnivanje Agencije sa sjedištem u Zagrebu . U Emisiji za selo i poljoprivredu javno sam rekao da se mora ići na županijsku razinu , sa tim se složila i ravnateljica i onda je otvorena ispostava u Sl. Brodu u kojoj smo dio nas dobili na privremeni zakup od 5 godina PONIŽAVAJUĆI ZA OPG i ŠTETAN za zemlju ! Od 2001 BEZVRIJEDNE Vlade predvođene besposličarima , Račanom , Sanaderom , Kosoricom , Milanovićem i Plenkovićem predlažu BAGRI u saboru NEOBVEZUJUĆE Zakone za državnu zemlju na ŠTETU OPG ! Tuđmanu sam 95 u pismenom obliku predložio da se dio državne zemlje putem zakupa ustupi poduzećima , a ostala da ide NA PRODAJU OPG sa rokom isplate i REZ sa raspolaganjem sa PRIVATNOM zemljom te MODEL POVRŠINSKOG OČUVANJA OPG prodajom ili nasljeđivanjem ! To je proslijeđeno MINISTRU GAŽIJU koji je govorio o prodaji i nasljeđivanju ! Gaži poslije izbora 95 nije više bio ministar i od 95 BAGRA je napravila Hrvatskoj iznimno veliku gospodarsku i demografsku štetu jer smo u EU ušli sa minimalnim površinama i stočnim fondom , koji je PANKRETIĆ u znatnoj mjeri uništio sa izmjenama Zakona o poticajima ! **** Ako se analizira razdoblje od 1536 i TURSKE AGRARNE REFORME u Slavoniji pa do 2023 SVE je poznato i MORA SE IĆI U HRVATSKU AGRARNU REFORMU , a ona znači PAKET POVIJESNIH ZAKONA !OBEĆALI su iz AGROKLUBA i Društva agrarnih novinara da će ORGANIZIRATI javni skup političara i nas iz civilnog sektora ! *** Ako do toga dođe volio bih da dođete , jer se NEĆE prodavati MAGLA o navodnjavanju , VEĆ se MORA mijenjati Zakon o vodama ! NE MOŽEMO U BRDSKOJ SLAVONIJI izgraditi MALE AKUMULACIJE na USITNJENOM zemljištu , TO MORA BITI DRŽAVNI PROGRAM !U hrvatskoj poljoprivredi NIJE ništa riješeno , OSIM UVOZA !
Farma Lužak
prije 9 mjeseci
Bilo bi korektno od gospodina Haranije da kaže koje su to kulture koje se može uzgajati na 10 ili 15 hektara i živjet od toga.. Žitarice to nisu,jkrupir isto nije ako je to povrće onda treba reći dali je to moguće bez navodnjavanja i sa kojom radnom snagom. Naime hrvatska poljoprivredna će odumreti bolje reći atrifurati iz prostog razloga što neće biti radne snage koja je spremna raditi u poljoprivredi.. Sigurno je moguće živjeti i to dobro od 10 hektara jagoda ali koliko je to Hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava u mogućnosti iz financirati, dali je to moguće raditi bez navodnjavanje, koliko radne snage treba za biranje 19 hektara jagode. Dali je uopće moguće u Hrvatskoj uzgojili na 10 hektata jagodu po konkretnim cijenama uz ovakve inoute. I ono što je kruncijdlno koliko novaca treba jednom poljoprivrednom gospodarstvu koje se bavi ratarstva da počne uzgajati jagode ili krumpir. Svi prosipaju mudre besplatne savjete poljoprivrednicima ali nitko ne kaže koliko košta sadnica za krompir i kombajn za vađenje krumpira Nitko ne kaže da je gospodarstavo gospodina Puskarica uspješno jer ulaže u naksuvremenije tehnologije i tehniku. Rataru koji se bavi uzgojem pšenice i kukuruza u plodoredu na 100 hektara kad netko predloži da prođe na proučavanju krupira ili luka isto ke kao ma mu je netko ponudio da počne proizvoditi svemirski brod, otprilike tolika je razlika u tehničkoj i tehnološkoj opremljenosti gospodarstava i potrebnom ulaganjima . A šta se tiče zakona o državnim poljoprivrednom zemljištu sve dok visina ponuđene ne cijene za zakup ne bude jedini kriterij pri zakupu do tada će svak zakon biti u interesu neke društvene skupine kojoj trenutna ekipa u ministarstvu poljoprivrede pogoduje
Đuro Japaric
prije 9 mjeseci
*** Gospodin Haramija , očito nije upućen u Zakon o poljoprivrednom zemljištu ! Od 2001 Vlade predlažu neobvezujući Zakon u smislu raspolaganja sa državnom zemljom u korist OPG ! Sadašnji i izmjene predložene od nesposobne ministrice Vučković , opet je NEOBVEZUJUĆI za lokalne vlasti , PRESKUP za provođenje a ŠTETAN za OPG , poljoprivredna poduzeća i ZEMLJU ! MORA se napisati NOVI , ali to zastupnici NEĆE , a NEĆE ni ministrica Vučković ako joj ne naredi Plenković ! **** Vezano za NAVODNJAVANJE , mora se mijenjati Zakon o vodama u smislu da ; Hrvatske vode , Hrvatske šume , vodovodna poduzeća , lokalne vlasti , vlasnici zemlje ; UTVRDE lokacije za akumulacije ( male i velike ) , imovinsko rješavanje zemlje i za 10 godina MOŽEMO imati riješeno navodnjavanje za više STOTINA tisuća hektara !SAMO NEĆE Vlada i mafija u saboru ići sa izmjenama predloženog !
Đuro Japaric
prije 9 mjeseci
Tko je za Zakon o poljoprivrednom zemljištu , Tko je za izmjene ? To rade od 1991 , a ljigavica na fotografiji Marijana Petir , već je po treći puta u srpskom saboru ! Koliko lokalnih vlasti NEMA državnu zemlju to 2023 REŽIM u Zagrebu NEZNA ! Bez izgradnje malih i velikih akumulacija NEMA vode za navodnjavanje ! Malo prije sam bio na gradilištu na potoku Glogovica gdje se gradi brana ! SADAŠNJE SMEĆE zvano Zakon o poljoprivrednom zemljištu , MORA SE NAPISATI NOVI ! HPK je o tom govorila na Agroklubu , dobio sam njihov tekst ! SAMO NE RJEŠAVA se problem OPG samo sa DRŽAVNOM zemljom , bez REZA u raspolaganje sa PRIVATNOM nema bitnih pomaka ! Srpski sabor postali su u Zagrebu 1918 , a to su i 2023 !Pa 1995 pismenim putem Tuđmanu sam predložio rješenje za DRŽAVNU zemlju te da se ide u REZ Zakona za PRIVATNU , a jedan zakon iz BEOGRADA zove se Zakon o nasljeđivanju kojega su u ZAGRBU PLAGIRALI 2003 i sada politička MAFIJA to zna , ali NEĆE preuzeti rješenja od PAMETNIH naroda ! Petirki sam pokazao Službeni list SFRJ i Zakon o nasljeđivanju ! GLEDALA JE POPUT TUPAVOG TELETA , bez riječi ! ONA IMA PRAVO predlagati ZAKONE i Odbor kojem je INSTALIRANA za predsjednicu ! ALI ZA PREDLOŽITI ZAKON TREBA PAMETI i raditi !
slobodan rajić
prije 9 mjeseci
Prof. Haramija je jedini rekao nešto što bi gospoda iz ministarstva poljoprivrede trebali provesti , "..za jedan OPG je dovoljno da dobiju 10-20 hektara..." , i nije mi jasno da odobravaju programe raspolaganja državnim zemljištem sa 100-150-1000 hektara, u kojem se vidi direktno pogodovanje, najčešće Grupama. Navodnjavanje i kooperacije su budućnost koju ministarstvo slabo potpomaže.