Pretraga tekstova
Globalna upotreba gnojiva mogla bi se iduće sezone smanjiti za čak 7 posto, najviše od 2008.
Nakon rasta cijene plina, bilo je za očekivati da će doći i do rasta cijene gnojiva. Prvo je, navodi Agrarheute, došlo do rasta za amonijak, a time i troškova proizvodnje dušičnih gnojiva.
Analitičari su još početkom kolovoza izvještavali o smanjenju proizvodnje ili zatvaranju pogona europskih proizvođača. Zbog visokih troškova i srednjoročnih neizvjesnosti, Yara i BASF već su najavili značajna smanjenja proizvodnje.
Naime, ruski je Gazprom objavio da ne isključuju mogućnost da bi cijene u Europi ove zime mogle porasti iznad rekordne brojke od 4000 dolara za 1000 kubičnih metara. Istina, stručnjaci Centra za energetski razvoj da do toga neće doći.
No, one su dovoljno visoke da već utječu na krajnje cijene i to posebno uree, amonijevog nitrata, kalcijev amonijev nitrata (KAN) i drugih važnih dušičnih gnojiva. Tako se, primjerice, početkom tjedna u njemačkim uvoznim lukama tražilo 775 eura po toni KAN-a. To je 30 eura više nego krajem srpnja i 125 eura po toni više nego prije četiri tjedna.
Otopina urea amonijevog nitrata (UAN) još uvijek košta nešto manje od 655 eura - oko 50 eura više nego prije skoro mjesec dana dok urea košta 875 eura za tonu. Za kalijevo gnojivo (Kornkali) njemački poljoprivrednici trenutno moraju platiti gotovo 645 eura po toni - 25 eura više nego u srpnju. Za najvažnije fosfatno gnojivo, diamonijev fosfat (DAP), ovaj se tjedan tražilo gotovo 1050 eura po toni - 50 eura više u odnosu na cijene od prije četiri tjedna.
Slična je situacija u Francuskoj gdje su cjenovne vrijednosti 27-postotnog amonijevog nitrata porasle za 25 €/t na 700 €/t. Otopina amonijevog nitrata uree koštala je 607,50 €/t. Urea i ovaj tjedan košta 805 €/t, 70 eura više nego u srpnju.
Sve će ovo negativno utjecati na upotrebu ovog važnog inputa u poljoprivrednoj proizvodnji. Bloomberg piše da će takva situacija prisiliti europske farmere da koriste još manje hraniva u uzgoju.
Rastuće cijene plina, ključne sirovine, već su smanjile četvrtinu europskog kapaciteta za proizvodnju dušičnih gnojiva, procjenjuje CRU Group, a raste zabrinutost da će se kriza pogoršati. Za Europu bi to moglo značiti još manju proizvodnju i veću ovisnost o uvozu amonijaka, od kojeg se proizvode dušični proizvodi.
Globalna upotreba gnojiva mogla bi se iduće sezone smanjiti za čak 7 posto, najviše od 2008., upozorava Međunarodna udruga za gnojiva. To bi moglo dovesti do manje žetve dok se svijet bori s krizom troškova života i sve većom gladi.
Europa koja proizvodi oko 20 milijuna tona amonijaka godišnje mora uvoziti dodatnih 200.000 tona mjesečno kako bi ublažila krizu, smatra Chris Lawson iz CRU grupe. Određeno olakšanje vidi u isporukama iz crnomorske regije u mjesecima koji dolaze.
Tagovi
Cijena gnojiva Upotreba gnojiva Smanjena proizvodnja Cijena plina
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje