Pretraga tekstova
Od 24 istražene zabranjene aktivne tvari, za njih 14 je izdano ukupno 236 hitnih odobrenja između 2019. i 2022. godine. Neonikotinoidni pesticidi, povezani sa smanjenjem broja pčela, čine skoro polovicu
Organizacija Pesticide Action Network (PAN) Europe objavila je izvještaj u kojem stoji da su analizirana hitna odobrenja za 24 supstance aktivne u pesticidima u periodu od 2019. do 2022. godine. Utvrđeno je da se zabranjeni pesticidi još uvijek koriste u Europskoj uniji zahvaljujući rupama u zakonu.
Od 24 istražene zabranjene aktivne tvari, za njih 14 je izdano ukupno 236 hitnih odobrenja između 2019. i 2022. godine. Neonikotinoidni pesticidi, povezani sa smanjenjem broja pčela, čine skoro polovicu. Herbicid dikvat, endokrini disruptor, drugo je najpopularnije odstupanje (derogacija). Otkriven je i visoko otrovni fumigant za tlo 1,3-dikloropropen koji nikada nije niti imao odobrenje u EU.
Kada je riječ o specifičnim hitnim okolnostima, uspostavljeni su sustavi odstupanja koja su vremenski ograničena na period ne duži od 120 dana. U izvještaju se navodi da se neke države članice sistematski oslanjaju na njih te uopće ne primjenjuju tehnike integriranog upravljanja štetnicima, a što su u obavezi.
Austrija je vodeća u derogacijama, a nisu daleko niti Finska, Danska, Rumunjska, Češka i Grčka, što se može vidjeti u grafikonu:
U izvještaju je utvrđeno da su u većini slučajeva zahtjeve za korištenje u hitnim okolnostima zatražile industrije ili javne vlasti, dok su poljoprivrednici tražili samo četiri, u Grčkoj.
Martin Dermine, izvršni direktor PAN Europe, naglasio je da bi derogacija trebala biti izuzetak i koristiti se u posebnim prilikama pod zaista nepredviđenim okolnostima.
"Ova raširena zloupotreba čini zakonodavstvo EU o pesticidima propusnim kao sito."
Europska agencija za sigurnost hrane EFSA utvrdila je da su u većini slučajeva hitna odobrenja država članica propisno opravdana, ali obrazloženja nisu zadovoljavajuća, piše Euractiv. Zbog toga je Europska komisija usvojila odluke kojima se tim članicama zabranjuje da ih ponove te zadužila EFSA da poboljša protokole kako bi procijenila jesu li ona opravdana kako bi se omogućila oštrija kontrola u budućnosti.
Predstavnik Croplife Europe, koji predstavlja europsku industriju za zaštitu bilja, ponovio je da su hitna odobrenja odraz regulatorne slabosti i ograničena na slučajeve očigledne opasnosti za biljnu proizvodnju, što se ne može suzbiti drugim sredstvima.
Prema udruženju, višestruki su razlozi zbog čega se to događa, uključujući kašnjenja u autorizacijama proizvoda i/ili nedostatak međusobnog priznavanja. Naglasili su potrebu za sustavima za ubrzavanje procesa odobravanja novih aktivnih supstanci i proizvoda, stvaranje brzog procesa za produženje onih za specijalne usjeve, uglavnom voće i povrće, za koje uzgajivači često nemaju registrirana rješenja.
Izvješće PAN Europe u cijelosti preuzmite u dokumentu ispod teksta.
Dokumenti
Tagovi
Zabranjeni pesticidi Kontrola pesticida PAN Europe Rupe u zakonu Hitno odobrenje Nenoikotinoidi Odobrednje pesticida Aktivne tvari
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje