Sabor usvojio zaključak na Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi - što to znači?

Hrvatski sabor usvojio je Zaključak koji je predložio Odbor za poljoprivredu uz izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Njime se pozivaju Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat da u roku od 3 mjeseca razmotre pozitivna iskustva drugih država članica u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi.

Osobito je riječ o onim vezanim uz sljedivost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sustave za njihovo praćenje, te da temeljem istih ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom.

"Nepoštena trgovačka praksa jedan je od najozbiljnijih problema s kojim se suočavaju poljoprivrednici diljem Europe, pa tako i Hrvatske", kazala je predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir.

Postoje i pozitivne prakse

Dodala je kako je Odbor za poljoprivredu u više navrata tražio da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi prodaja proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene, što nije bilo prihvaćeno jer se tvrdilo da ne postoji matematički model kojim bi se te cijene izračunale.

"Temeljem podataka koje smo prikupili iz drugih država članica, vidljivo je da postoje pozitivne prakse koje bi trebalo uzeti u obzir", rekla je Petir i istaknula da se nada da će zaključak koji je usvojen dovesti do toga da se preuzmu i osmisle modeli koji će nepoštene prakse svesti na minimum.

Istog stava su i hrvatski poljoprivrednici, koji su tijekom nedavnih prosvjeda zatražili da Ministarstvo poljoprivrede kroz tripartitno povjerenstvo s poljoprivrednicima i znanstvenicima pristupi redovitom mjesečnom izračunu proizvođačkih cijena.

Kako to rade druge države?

Petir je rekla kako je u Sloveniji na snazi Uredba o obveznom redovitom mjesečnom dostavljanju podataka o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, temeljem kojih Vlada prati, analizira i kontrolira kretanje.

Dodala je kako francuski AGRIMER već nekoliko desetljeća sustavno prati tržne, odnosno proizvođačke cijene hrane, uključujući i krajnje maloprodajne cijene sa pokazateljima bruto marži prehrambene industrije i trgovaca reprezentativnih proizvoda biljnog i animalnog podrijetla.

Petir je podsjetila kako je u Španjolskoj Zakonom propisano da ugovorna cijena proizvoda koja se mora platiti proizvođaču uvijek mora biti viša od ukupnih troškova proizvodnje. Ova definicija uključuje sve troškove koji se odnose za razvoj njihove profesionalne djelatnosti, dok se troškovi proizvodnje koje snosi svaki sudionik u lancu opskrbe hranom, a ne samo proizvođači, razrađuju  pojedinačno i posebno. Zabranjena je prodaja s gubitkom u posljednjoj fazi lanca, odnosno potrošačima, tako da trgovci na malo ne mogu ni nuditi niti prodavati prehrambene proizvode po cijeni nižoj od one za koju se plaća njihova kupnja.

Marijana Petir rekla je da je u Poljskoj, kako bi se ojačao položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i potrošačima omogućio pristup zdravoj, lokalnoj hrani, u proceduru usvajanja upućen Nacrt zakona o prodaji domaćih proizvoda na malo, tzv. "lokalna polica" – kojom bi se uvela obveza da supermarketi osiguraju na svojim policama 2/3 proizvoda (voće, povrće, kruh, mliječni i mesni proizvodi) proizvedenih u toj zemlji.

Prema njenim riječima, u Rumunjskoj se nepoštenom trgovačkom praksom smatra kupnja ili stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda bez provjere njihove sljedivosti, ako je nabavna cijena tih proizvoda niža od prosječnog troška proizvodnje na mjerodavnom tržištu u razdoblju otkupa, prema službenoj statistici na razini Europske Unije.

Treba stati na kraj nelojalnoj konkurenciji

"Vjerujem da se svi možemo složiti oko potrebe snažnije zaštite poljoprivrednih proizvođača koji su izloženi nepoštenim trgovačkim praksama, osobito kod stavljanja na tržište proizvoda iz trećih država čija proizvodnja ne mora udovoljavati zahtjevima kvalitete i sigurnosti hrane kojima mora udovoljavati proizvodnja naših poljoprivrednika", napomenula je.

Uz to, kaže, na hrvatsko tržište dolaze poljoprivredni i prehrambeni proizvodi iz drugih država članica po cijenama bitno nižim od proizvođačkih cijena, čime stvaraju nelojalnu konkurenciju našim proizvodima, a pitanje je može li se za te proizvode dokazati sljedivost.

Dodala je kako je utvrđivanje proizvođačkih cijena ključno za ulazak u obračun s nepoštenim trgovačkim praksama.