Pretraga tekstova
Većina farmi na području Republike Hrvatske uskladit će proizvodnju s propisanim uvjetima te neće doći do nestašice jaja na tržištu Hrvatske, kažu iz Ministarstva poljoprivrede.
Ministar Tihomir Jakovina održao je 29. veljače 2014. godine, 19. sastanak s peradarima – sektor jaja, vezano uz obvezu usklađivanja držanja kokoši nesilica sa zahtjevima Pravilnika o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica i roka usklađivanja uvjeta proizvodnje od 01. srpnja 2014. godine na kojem su peradari još jednom bili upozoreni na njihove obveze.
Ministarstvo poljoprivrede 2005. godine je propisalo minimalne uvjete za zaštitu kokoši nesilica i rok za takvo usklađivanje te je kroz veterinarske preglede gospodarstava od 2009. godine započelo s edukacijama farmera u svrhu upoznavanja peradara sa zahtjevima propisa i pravodobne provedbe propisanih zahtjeva.
Dodatne edukacije svih uključenih u sektor peradarstva, s naglaskom na farmere, održane su kroz projekt s Ministarstvom ekonomije Kraljevine Nizozemske o primjeni propisa kojima se uređuje način držanja kokoši nesilica i iskustvima nizozemskih farmera te kroz edukacije od strane ovoga tijela. U razdoblju od 2009. do 2014. godine održano je 18 edukacija za sve uključene u ovu vrstu proizvodnje. Iako su pozivi na sve edukacije dostavljani pojedinačno svim farmerima te su iste bile besplatne, odaziv na edukacijama je bio ispod očekivanog. Na navedenim edukacijama su farmeri upoznavani sa zahtjevima zakonodavstva vezano na način držanja kokoši nesilica, kao i s rokom primjene istoga, a osigurane su i informacije o mogućnosti korištenja pretpristupnih fondova (IPARD/SAPARD).
Iz Upisnika farmi kokoši nesilica razvidno je da u Republici Hrvatskoj ima 127 farmi sa 350 i više nesilica koje podliježu obvezi označavanja jaja za konzumaciju kako je to određeno Pravilnikom o registraciji gospodarstava na kojima se uzgajaju. Od prethodno navedenih 127 farmi njih 15 je djelomično usklađeno, odnosno pored sustava držanja u neobogaćenim kavezima ima proizvodnju i u nekom od drugih sustava uzgoja nesilica koji su obvezni nakon 30.06.2014. godine ukoliko farme žele nastaviti proizvodnju.
Ukupni broj nesilica na farmama iz Upisnika iznosi 2.052.849:
Raspodjela broja nesilica u sustavima obveznim nakon 30.06.2014. godine:
Prema do sada prikupljenim podacima (zapisnici veterinarskih inspektora, akcijski planovi te izjave peradara) može se zaključiti da će većina farmi na području Republike Hrvatske uskladiti proizvodnju s propisanim uvjetima te da neće doći do nestašice jaja na tržištu Hrvatske, kažu iz Ministarstva poljoprivrede.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Edukacije Nestašica jaja Kokoši nesilice Farma jaja Uvjeti proizvodnje IPARD Slobodno držanje Obogaćeni kavezi Slobodni sustav Stajski sustav Tihomir Jakovina
Autor
Više [+]
Terenska reporterka i vanjska suradnica portala Agroklub sa dugogodišnjim iskustvom na hrvatskoj novinarskoj sceni. U slobodno vrijeme bavi se vinogradarstvom i voćarstvom.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje