Pretraga tekstova
Uz dugogodišnje ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike kao što su smanjenje kemijskih gnojiva i pesticida, Europska komisija predložila je u svome nacrtu još tri dodatna koja će biti dio strategije "Od farme do vilice".
Uz dugogodišnje ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike kao što su smanjenje kemijskih gnojiva i pesticida, Europska komisija predložila je u svome nacrtu još tri dodatna koja će biti dio strategije "Od farme do vilice" (F2F).
Novi ciljevi odnose se na povećanje ekoloških površina, smanjenje pretilosti stanovništva i promjene u stočarstvu kao što je smanjenje upotrebe antibiotika, navodi Euractiv.
Može li strategija "od farme do vilice" spasiti poljoprivredu EU?
Prva dva cilja koja je već nekoliko puta najavila povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides uključuju smanjenje uporabe i rizika od kemijskih gnojiva i pesticida za određeni postotak, međutim, on još uvijek nije naveden. Nedavno izvješće Europskog revizorskog suda kaže da su trenutni pokazatelji rizika neprihvatljivi s obzirom da ne uzimaju u obzir kako, gdje i kada se koriste kemijski pesticidi. Kako bi se postiglo njihovo smanjenje, Komisija također razmatra novi zakonodavni prijedlog za poboljšanje provedbe Integriranog suzbijanja štetnika (IPM).
Povećanje površina pod ekološkim uzgojem spada u treći plan postavljen u nacrtu strategije F2F, a uključivat će potporu poljoprivrednicima za prelazak na ekološku poljoprivredu, kao i mjere za poticanje postojećih poljoprivrednih gospodarstava. Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski već je par puta napomenuo kako je potrošnja glavna prepreka razvoju ovakve vrste uzgoja u Europi i da problem leži u tržištu tj. u maloprodaji.
Povjerenik Wojciechowski u Hrvatskoj na razgovoru o budućem ZPP-u
Uz promicanje ekološke poljoprivrede, Komisija će podržati i veće prihvaćanje održivih praksi, kao što su agroekologija i agro-šumarstvo.
Glavni cilj ovoga sektora je smanjenje emisije ugljika, zagađenje vode i emisije metana uz promicanje inovativnih aditiva za stočnu hranu. Kako bi podržala taj pomak, Komisija želi potaknuti proizvodnju i korištenje nekih drugih izvora proteina, poput algi ili kukaca.
U nacrtu još stoji kako se treba raditi na smanjenju upotrebe antibiotika. Osim u izuzetnim slučajevima, za prevenciju zaraznih bolesti kod životinja potrebno je dati prednost alternativnim mjerama, a ključni antibiotici koji se koriste i u ljudskoj medicini trebali bi se pri liječenju životinja koristiti samo ukoliko ne postoje druga rješenja.
Peti i najnoviji cilj naveden u nacrtu F2F ima za cilj smanjiti porast stope prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u EU do 2030. godine.
Komisija je istaknula u svome nacrtu kako ljudski način prehrane nije u skladu sa zdravstvenim preporukama. Kako bi potrošači imali saznanja koliko kalorija unose određenom hranom u svoj organizam, izvršna uprava EU predložila je novo pravilo prema kojem svaki prehrambeni proizvod na prednjoj strani pakiranja mora sadržavati hranjive vrijednosti.
Nacrt bi trebao biti objavljen do kraja ovog mjeseca, a Komisija će osim poboljšanja održivosti poljoprivredne prakse uključiti i novu integriranu politiku o hrani koja uključuje puni lanac opskrbe.
Tagovi
Strategija Od farme do vilice Europska komisija Pesticidi Kemijska gnojiva Ekološki uzgoj Stočarska proizvodnja Prekomjerna tjelesna težina Antibiotici
Autorica
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Marta Radić
prije 4 godine
Preporuke su dobre , samo jedno su preporuke , a drugo je Zakonodavni okvir , a treće primjena u praksi. Održiva poljoprivreda pdruzamjeva puno promjena u praksi , za sada je to samo na papiru...