Što su ovaj put svjetske vođe pripremile za poljoprivredu?

Još uvijek se nije stišala bura nakon posljednjeg skupa Ujedinjenih naroda posvećenog klimatskim promjenama, koji se održavao od kraja studenog pa skoro do sredine prosinca u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Neki su očekivali više, posebno ako govorimo o potrošnji fosilnih goriva, neki manje, a većina "običnog" stanovništva na svijetu, njih najmanje 90 posto vjerojatno nije očekivala ništa (op.a.).  

COP (Conference of the Parties) je godišnji globalni samit na kojem se okupljaju zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) kako bi pregovarale i dogovarale međunarodne mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Ove godine je okupio oko 85.000 delegata iz 198 zemalja, među kojima i iz Hrvatske.

Poljoprivrednici uvijek tema

Poljoprivrednici su već naučili da će i oni svakako biti predmet komentara, pa da vidimo što je to ekipa iz Dubaija zaključila u vezi poljoprivrede. Preskočit ćemo dio oko njihove posvećenosti, opredijeljenosti i sličnih preambula, pa krećemo od konkretnih zaključaka i prijedloga kako ispuniti te ciljeve.

Sudionici skupa su se usuglasili da se poljoprivreda i prehrambeni sustavi moraju hitno prilagoditi i izmijeniti kako bi odgovorili na značaj klimatskih promjena. A to podrazumijeva sljedeće:

1. Povećavanje razmjera aktivnosti prilagođavanja i otpornosti kako bi se smanjila ranjivost svih poljoprivrednika, ribara i drugih proizvođača hrane na utjecaje klimatskih promjena, uključujući financijsku i tehničku podršku za rješenja, izgradnju kapaciteta, infrastrukturu i inovacije, uključujući sustave ranog upozoravanja, koji promoviraju održivu sigurnost hrane, proizvodnju i prehranu, uz očuvanje, zaštitu i obnovu prirode.
2. Promoviranje sigurnosti hrane i prehrane povećanjem napora kako bi se podržale ugrožene grupe kroz pristupe kao što su sustavi socijalne zaštite i sigurnosne mreže, prehrana u školama i programi javnih nabavki, ciljano istraživanje i inovacije, i fokusiranje na specifične potrebe žena, djece i mladih, autohtonih naroda, malih zemljoradnika, obiteljskih gospodarstava, lokalne zajednice i osoba s invaliditetom, između ostalih; 
3. Podrška radnicima u poljoprivredi i prehrambenim sistemima, uključujući žene i omladinu, čiji su uvjeti za privređivanje i život ugroženi klimatskim promjenama, da održe inkluzivni, dostojanstveni rad, kroz pristupe prilagođene kontekstu koji bi mogli uključiti povećanje, prilagođavanje i diverzifikaciju prihoda;
4. Jačanje integriranog upravljanja vodom u poljoprivredi i proizvodnji hrane na svim nivoima kako bi se osigurala održivost i smanjili negativni utjecaji na zajednice koje ovise o ovim međusobno povezanim regijama;
5. Maksimizirati koristi za klimu i okoliš, uz zadržavanje i smanjenje štetnih utjecaja, povezanih s poljoprivredom i proizvodnjom hrane očuvanjem, zaštitom i obnavljanjem tla i prirodnih ekosustava poboljšanjem zdravlja tla i biodiverziteta, i prelaskom s praksi veće emisije stakleničkih plinova na održiviji pristupi proizvodnji i potrošnji, uključujući smanjenje gubitka i rasipanja hrane i promoviranje održive "akvatične plave hrane";

Da bi postigli ove ciljeve svjetske vođe su izjavile i sljedeće: "Obavezujemo se da ćemo ubrzati integraciju poljoprivrede i prehrambenih sustava u naše klimatske akcije i, istovremeno, uključiti klimatske akcije u naše političke agende i akcije koje se odnose na poljoprivredu i proizvodnju hrane". A, na sljedeće načine:

• Provoditi sveobuhvatan, transparentan i uključiv angažman, prema potrebi u našim nacionalnim kontekstima, kako bismo integrirali poljoprivredu i prehrambene sustave u nacionalne planove prilagođavanja, nacionalno određene doprinose, dugoročne strategije, nacionalne strategije i akcijske planove za bioraznolikost, i druge povezane strategije prije sazivanja COP 30.
• Revidirati ili usmjeriti politike i javnu podršku u vezi s poljoprivredom i prehrambenim sustavima kako bi se promovirale aktivnosti koje povećavaju prihode, smanjuju emisije stakleničkih plinova i unaprjeđuju otpornost, proizvodnost, prihode, prehranu, efikasnost korištenja vode i zdravlje ljudi, životinja i ekosustava uz smanjenje gubitaka hrane i otpada, te gubitka i degradacije ekosustava.
• Nastaviti s povećanjem i poboljšati pristup svim oblicima financiranja iz javnog, filantropskog i privatnog sektora - uključujući kroz kombinirane instrumente, javno-privatna partnerstva i druge usklađene napore, da se prilagode i promjene poljoprivredni i prehrambeni sustavi kako bi odgovorili na klimatske promjene.
• Ubrzati i proširiti znanstveni rad i inovacije zasnovane na dokazima - uključujući lokalna i izvorna (autohtona) znanja, koje povećavaju održivu produktivnost i proizvodnju u poljoprivredi i srodnim sektorima u nastajanju, promoviraju otpornost ekosustava i poboljšavaju prihode, uključujući ruralne zajednice, male zemljoposjednike, obiteljska gospodarstva i druge proizvođače.
• Ojačati multilateralni trgovinski sustav zasnovan na pravilima, nediskriminatoran, otvoren, fer, inkluzivan, pravičan i transparentan sa Svjetskom trgovinskom organizacijom u njenom središtu.

Sudionici skupa su također poručili da tijekom narednih sedam godina preostalih za postizanje ovih zajedničkih ciljeva, namjeravaju ojačati suradnju između resornih ministarstava, uključujući poljoprivredu, klimu, energiju, okoliš, financije i zdravlje i s različitim zainteresiranim stranama kako bi postigli ciljeve utvrđene u ovoj Deklaraciji.