Svjetska prijetnja: Teški metali kontaminiraju do 17 posto obradivih površina

Prema opsežnoj znanstvenoj analizi objavljenoj u prestižnom časopisu "Science", do 17 % svjetskih obradivih površina zagađeno je barem jednim teškim metalom. Ova vrsta onečišćenja predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju između 900 milijuna i 1,4 milijarde ljudi, upozoravaju znanstvenici, piše Lafranceagricole.

Radi se o dosad najdetaljnijem globalnom pregledu kontaminacije tla teškim metalima, temeljenom na metaanalizi više od 796 tisuća uzoraka tla iz prethodnih istraživanja. Pomoću algoritama i alata umjetne inteligencije (UI), istraživači su uspjeli stvoriti jasnu sliku o razmjerima problema.

Područja visokog rizika

Studija otkriva postojanje svojevrsnog "koridora visokog rizika" koji se proteže od južne Europe, preko Bliskog istoka, pa sve do južne Azije. Upravo su u tim regijama koncentracije teških metala u tlu najčešće iznad preporučenih granica za sigurnu poljoprivrednu proizvodnju i zdravlje ljudi.

Znanstveni tim, predvođen stručnjakom za okolišne znanosti Deyijem Houom s kineskog sveučilišta Tsinghua, fokusirao se na sedam najproblematičnijih metala – uključujući arsen i kadmij. Oni su dokazano toksični u različitim koncentracijama i mogu dugoročno štetiti ljudima, životinjama i biljkama. Kontaminacija se prenosi kroz hranidbene lance i vodu, čime se narušavaju cijeli ekosustavi.

Zabrinjavajuće podcjenjivanje stvarnog stanja

Uzroci kontaminacije su višestruki – od prirodnih, geoloških izvora (budući da metali prirodno postoje u stijenama), do onih koji su posljedica ljudske aktivnosti. Među glavnim krivcima su industrijska proizvodnja, intenzivna poljoprivreda i rudarenje.

Zbog nedostatka podataka u brojnim regijama, posebno u Africi, autori studije upozoravaju kako rezultati ne omogućuju kreiranje preciznih lokalnih mjera za ublažavanje rizika. Ipak, smatraju da studija mora poslužiti kao "poziv na uzbunu" za političare i poljoprivrednike diljem svijeta.

Wakene Negassa, kemičar specijaliziran za analizu tla iz škotskog James Hutton instituta, dodatno upozorava da bi "stvarna razina zagađenja svjetskih tala mogla biti daleko veća" od prikazanog u ovoj studiji zbog ograničene dostupnosti podataka i moguće podcijenjenosti problema.

U svjetlu ovih otkrića, znanstvenici apeliraju na hitnu potrebu za jačanjem praćenja stanja tla i primjenom održivijih metoda poljoprivrede kako bi se spriječilo daljnje širenje kontaminacije.