Tko ima zakonsku obvezu analize tla i kakve su kazne za njezino neobavljanje?

Za sve poljoprivredne površine upisane u ARKOD (jednake ili veće od 1 ha), bile one u privatnom ili državnom vlasništvu, postoji zakonska obveza analize tla minimalno svake četiri godine, potvrđuje nam Hrvoje Hefer, pomoćnik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Kako pojašnjava, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18.) i Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 47/19.) propisan je monitoring i ispitivanje plodnosti tla u cilju utvrđivanja stanja oštećenja, kao i trajnog praćenja svih (fizikalnih, kemijskih i bioloških) promjena te vođenja informacijskog sustava za zaštitu tla.

"Sve u svrhu očuvanja ovog dragocjenog prirodnog resursa za buduće generacije", kaže ističući kako je plodnost tla, odnosno njegova sposobnost da održi rast biljaka osiguravajući im esencijalne hranjive tvari i povoljne kemijske, fizičke i biološke karakteristike staništa, ključna za poljoprivrednu produktivnost. Poljoprivrednici mogu poboljšati plodnost tla optimiziranjem uporabe mineralnih i organskih gnojiva, a analiza predstavlja svojevrsnu "krvnu sliku tla" na osnovu koje se radi ciljana gnojidba prema stvarnim potrebama uzgajanih kultura. Na takav se način maksimizira povrat, a minimiziraju gubici hranjiva u tlu i negativan utjecaj na okoliš.

Pravilna gnojidba rezultirat će ne samo zaštitom tla, već i značajnim smanjenjem troškova proizvodnje uz istodobno povećanje prinosa, što će u konačnici povećati konkurentnost gospodarstva. Ne manje važno, racionalizacija unosa gnojiva je i u skladu s europskim Zelenim planom čije su odrednice i zacrtane s ciljem smanjenja negativnih utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš.

U navedenim je dokumentima, dodaje, regulirano praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u smislu ispitivanja plodnosti na temelju analize tla na zahtjev korisnika, periodično najmanje svake četvrte godine, za korisnike koji su upisani u upisnik poljoprivrednika, upisnik integrirane i ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje, a za korisnike poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje se koristi na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed te periodično najmanje svake četvrte godine za vrijeme trajanja zakupa.

Obveza i korisnika mjera Programa ruralnog razvoja 

Zahtjev za ispitivanja plodnosti tla korisnici (posjednici) su dužni podnijeti za ARKOD parcele poljoprivrednog zemljišta koje su jednake ili veće od 1,00 ha, a koje se koriste kao oranice, livade, pašnjaci, krški pašnjaci, vinogradi, voćnjaci, maslinici, kulture kratke ophodnje te mješoviti višegodišnji nasadi. 

"Za ARKOD parcele koje su manje od 1 ha na temelju analize rizika utvrdit će se obveza praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta na do pet posto parcela i/ili površina. Analiza rizika obuhvaća: način korištenja poljoprivrednog zemljišta, prijetnje prema tlu, veličinu površine, ukupne površine poljoprivrednog gospodarstva", pojašnjava.

Rezultati analiza tla dobiveni ispitivanjem plodnosti tla te preporuke gnojidbe i prijedlog popravke kemijskih svojstava tla obveza su korisnicima koji sudjeluju u mjerama iz Programa ruralnog razvoja RH: Mjera 10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima (analiza tla i petogodišnji plan gnojidbe obaveza su svakog korisnika koji aplicira na tu mjeru); Mjera 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama (analiza tla i petogodišnji plan gnojidbe obaveza su svakog korisnika koji aplicira na tu mjeru); Mjera 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava - podizanje novih vinograda i/ili restrukturiranje vinograda stolnih kultivara (analiza tla i plan gnojidbe obaveza su svakog korisnika koji aplicira na tu mjeru) te Mjera 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava - podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada (analiza tla i plan gnojidbe obaveza su svakog korisnika koji aplicira na tu mjeru). 

Parametri ispitivanja plodnosti tla, nastavlja, podrazumijevaju osnovne agrokemijske analize koje obuhvaćaju reakciju tla (pH, KCl i H2O); sadržaj humusa; sadržaj ukupnog dušika (samo kod trajnih nasada); sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva fosfora (P2O5) i kalija (K2O); hidrolitsku kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata; sadržaj fiziološki aktivnog vapna (samo kod trajnih nasada) kada je sadržaj karbonata veći ili jednak 10%); te sadržaj skeleta (kod skeletnih tala). 

Kazne do 30.000 kuna 

Parametri za ispitivanje plodnosti tla za ribnjake su reakcija tla (pH, KCl i H2O), sadržaj ukupnog ugljika i dušika (C i N), sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva fosfora (P2O5) i kalija (K2O) te sadržaj kalcija (CaCO3). U obzir se uzima mehanički sastav tla, laboratorijska analiza ili procjena. 

"Tumačenje rezultata analiza tla obavlja se na temelju tehnoloških uputa koje je dao Centar za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i stupile su na snagu 14. veljače 2020. godine", napominje Hefer.

Kako se uzima uzorak tla za analizu?

Na osnovu tih se uputa tumače rezultati ispitivanja plodnosti tla od strane svih ovlaštenih laboratorija i referentnog laboratorija.

Otkriva nam i da Zakon o poljoprivrednom zemljištu predviđa i novčanu kaznu od 10.000 do 30.000 kuna za pravne osobe koje ne prate stanje poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD ispitivanjem plodnosti tla, ne vode evidencije o primjeni gnojiva (mineralnih i organskih), poboljšivača tla i pesticida, te iznosom od 500 do 15.000 kuna i za odgovornu osobu u pravnoj osobi. I fizička će osoba za isti prekršaj platiti kaznu od 500 do 15.000 kuna.