Tlo je kiselo i siromašno humusom, analize nužne

Svaki usjev prirodnim putem iznese dio hranjiva iz tla, koja se sljedeće godine treba nadoknaditi gnojidbom. Kako bi poljoprivrednici bili sigurni u stvarno stanje i sastav zemlje, preporučena je analiza tla.

Profesor s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, dr. sc. Milan Mesić, tvrdi da su u Hrvatskoj još uvijek različiti pristupi spomenutoj aktivnosti. Tako se u istočnom dijelu Lijepe Naše analiza češće radi nego u ostalim krajevima, zbog blizine osječkog Zavoda za tlo.

Preporuke za gnojidbu i analiza bi trebale biti češće

"U ostatku Hrvatske to i nije tako dobro. Općenito bi trebalo povećati količinu analiza i preporuka za gnojidbu i primjenu vapna. U kontekstu fizike tla, trebalo bi tu istražiti zbijenost i ostale elemente za plodnost tla. Treba bolje urediti sustav", tvrdi Mesić.

Mladi poljoprivrednik iz Kaptola, Alen Humski, analizu tla primjenjuje već 10 godina. Njegova obitelj bavi se povrtlarstvom i ratarstvom na 90 hektara stoga žele biti sigurni u što ulažu, kakva je zemlja i u količinu očekivanog prinosa.

90% poljoprivrednika ne radi analizu tla

"Kod nas, 90% poljoprivrednika to još uvijek ne radi. Analiza tla je jedna velika nepoznanica među ratarima i povrtlarima. Što se tiče kiselosti tla i samom humusu mogu reći da je strašno siromašno. Sama kiselost ili pH je 3.5 do 4 što je jako loše. Tlo je siromašno humusom iz razloga što danas sve manje ima stoke i stajskog gnoja", rekao je Humski.

Tijekom analize tla uzimaju se uzorci zemlje s različitih površina i šalju se u laboratorij. Kao i u većini djelatnosti postoje povoljniji i skuplji postupci, ovisno o lokaciji i kvaliteti. Prema riječima našeg sugovornika, kvalitetna analiza tla se odražava i s boljim prinosom.

Kisela tla u Hrvatskoj

"Uzimamo uzorke zemlje s različitih lokacija i šaljemo u laboratorij na analizu. To se definitivno odražava na samu proizvodnju. Zemlja mora imati u sebi nekakva svojstva da biljka može normalno funkcionirati", tvrdi Humski.

U Hrvatskoj su tla dosta kisela i na nekima od njih biljke ne uspijevaju bez primjene vapna kojim se podiže pH vrijednost.

Visoka količina organskih gnojiva

"Takvih tala u Hrvatskoj ima dosta. Ono se dosta zakiseljuje primjenom visokih količina organskih gnojiva primjenom gnojovke. To je kontekst problema koji u Hrvatskoj postoji i struka ga rješava, ali on zahtjeva i sistematski pristup praćenja promjena pri čemu u Hrvatskoj nije jednako znanje o tom problemu", rekao je Mesić.

Važnost kalcizacije

Jedna od mjera za smanjenje kiselosti je i "kalcizacija tla". Obavlja se dodavanjem materijala koji u visokom postotku sadrže kalcij, element neophodan za rast i razvoj biljaka.

"Kalcizacija tla se mora raditi postepeno da ne bi stvorili kontra efekt. Moramo imati nekakav redoslijed i proces, primjerice dva hektara po godini. Tako se to odražava na zemlju i podiže pH na optimalnu vrijednost od 6 do 7", pojašnjava Humski.

Humusnost tla se smanjuje

Zbog intenzivne obrade, primjene uskog plodoreda, mineralne gnojidbe i neodgovarajuće organske gnojidbe smanjuje se humusnost tla. Šumska tla koja nisu obrađivana, u pravilu su 40 do 60% bogatija humusom od poljoprivrednih površina što je iznimno bitno za strukturu vode i ostale elemente plodnosti.

"Kod nas se sadržaj humusa smanjuje od istoka prema zapadu, tako da tla na istoku imaju najveću količinu humusa. Na zapadu je to manje, 1,5 do 2%. Za poljoprivredne kulture, s obzirom na mineralno gnojivo, obradu i agrotehniku koju danas koristimo to ne znači puno sada, ali to znači u kontekstu klimatskih promjena i opće plodnosti tla", zaključio je Mesić.