Traži se drastično smanjenje upotrebe kemijskih pesticida

Odbor za okoliš Europskog parlamenta (ENVI) je predložio niz mjera kojima bi se pooštrile planirane EU uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja (SUR), a one su jučer usvojene s 47 glasova za, 37 protiv te dva suzdržana, stoji u priopćenju na stranicama Odbora.  

Smanjiti upotrebu za 65 posto

U nacrtu traže da se do 2030. za 65 posto smanji upotreba vrlo opasnih sredstava za zaštitu bilja, odnosno pesticida za koje je dokazano da predstavljaju posebno visoke razine opasnosti po zdravlje ili okoliš što je značajno više u odnosu na prijedlog Europske komisije za smanjenje od 50 posto za sve pesticide.  

"Ovo nas glasanje dovodi korak bliže značajnom smanjenju upotrebe kemijskih pesticida do 2030. Vrlo je pozitivno što smo se uspjeli dogovoriti o mogućim kompromisima u industriji koja je ideološki obojena", rekla je predlagateljica nacrta Sarah Wiener, iz austrijske stranke Zeleni. Tvrdi da su pronađena praktična rješenja, primjerice, za osjetljiva područja gdje države članice mogu napraviti iznimke ako je potrebno. 

"Važno je osigurati da savjeti o preventivnim mjerama temeljenim na integriranom upravljanju štetnicima budu besplatni za europske poljoprivrednike", komentirala je.

Kako izgledaju predložene mjere?

Jedna od predloženih mjera je da se u osjetljivim područjima kao što su urbane zelene površine kao i područja Natura 2000 treba zabraniti sve kemijske pesticide, osim odobrenih za organski uzgoj i biološku kontrolu. No, državama članicama trebalo bi dopustiti iznimke.  

Poljoprivrednici bi ubuduće morali jednom godišnje sudjelovati u obveznom besplatnom savjetovanju o zaštiti usjeva.

Sve države članice morale bi kreirati nacionalne strategije smanjenja s posebnim mjerama za njima pet najvažnijih usjeva. 

Kako bi poljoprivrednike bolje opremili alternativnim sredstvima, predlaže se da Komisija do 2030. postavi cilj za povećanje prodaje pesticida niskog rizika, šest mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe. Također, Komisija mora usvojiti metodologiju za ubrzavanje procesa autorizacije pesticida niskog rizika i biokontrole, budući da su trenutačni dugotrajni postupci značajna prepreka njihovom prihvaćanju.

Promjene uvedene novim pravilima bile bi postupne kako bi se smanjio svaki utjecaj na prehrambenu sigurnost. 

Do 2025. bi se trebala ispitati zabrana uvoza proizvoda za zaštitu bilja zabranjenih u EU, a zauzvrat bi se pri uvozu hrane uvela nulta tolerancija na ostatke pesticida koji su u EU zabranjeni. 

O ovom će se mišljenju Odbora glasati na plenarnoj sjednici od 20. do 23. studenog 2023.

Stižu kritike

Norbert Lins, predsjednik Odbora za poljoprivredu EP-a, kritizirao je ovaj nacrt za kojega kaže da ne samo da ugrožava europski prehrambeni suverenitet, već bi u sadašnjoj verziji doveo do strukturnog loma u poljoprivredi. Dodao je da potpunom zabranom korištenja pesticida u zaštićenim područjima Sarah Wiener zajedno s eko-populističkom većinom u Odboru za okoliš priziva prisilno pretvaranje mnogih konvencionalnih farmi u ekološke. "Mnogi bi poljoprivrednici s pravom ovo vidjeli kao doslovnu zabranu profesionalnim bavljenjem poljoprivredom", izjavio je Lins. 

Lins: Jednostrani propisi koji su štetni za poljoprivredu nisu rješenje

Reagiralo je i europsko krovno udruženje poljoprivrednika Copa-Cogeca koji za izglasani tekst kažu da je potpuno izvan dodira sa stvarnošću na terenu. Smatraju da su ciljevi nerealni, bez konkretnih rješenja kao i da nedostaje studija utjecaja ovakvih mjera. Glasanje su nazvali političkim pozerstvom. 

"Sve studije provedene na prijedlog Europske komisije već su ukazale na velika smanjenja proizvodnje, što ozbiljno utječe na našu autonomiju. U sadašnjem poljoprivrednom, gospodarskom i geopolitičkom kontekstu, ova odluka Odbora za okoliš je neozbiljna", poručili su zaključivši da od parlamentaraca traže da budu pragmatični i da se usredotoče na konkretna rješenja jer bi inače moglo doći do ozbiljnih posljedica na prehrambenu sigurnost uključujući i dostupnost hrane u EU.