Pretraga tekstova
Snažan pad ruskog udjela u uvozu EU-a je vidljiv za šest ključnih proizvoda
Trgovina Europske unije s Rusijom snažno je pogođena posljednjih gotovo godinu dana, nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada je EU uvela uvozna i izvozna ograničenja za nekoliko proizvoda. Učinci ovih mjera posebno su vidljivi posljednjih mjeseci.
Uzimajući u obzir sezonski prilagođene vrijednosti, i izvoz i uvoz pali su znatno ispod razina prije početka rata.
Udio Rusije u uvozu pao je s 9,5 na 5,3 posto između veljače i rujna 2022. U istom razdoblju, izvoz iz EU u Rusiju pao je s 4,0 na 1,8 posto. Trgovinski deficit EU-a s Rusijom dosegao je vrhunac u ožujku 2022., na 18,1 milijardu eura. Zatim se postupno smanjivao i u rujnu iznosio 10,5 milijardi eura, podaci su Eurostata.
Kada se pogleda ruski udio u uvozu EU-a za šest ključnih proizvoda, snažan pad vidljiv je za ugljen, prirodni plin, naftu, gnojiva te željezo i čelik.
Jedino je blago porastao udio za nikal.
Konkretno, najveći padovi zabilježeni su za ugljen (s 45 % u 2021. na 13 % u trećem kvartalu 2022.), prirodni plin (s 36 % na 18 %), gnojiva (s 29 % na 17 %) i željezo i čelik (sa 16% na 5%).
Tagovi
Trgovina s Rusijom Ruska gnojiva Uvoz Izvoz Pad uvoza Pad izvoza
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje