U 2016. još veća potpora EU u sufinanciranju

Prema podacima Odjela za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore, danas u našoj zemlji djeluje 148.619 OPG-ova koji imaju ukupno oko 1.034.144,60 hektara zemljišta. Najviše je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, njih 144.405, koji obrađuju površine od 779.742,02 hektara, dok 2.059 OPG-ova u obrtništvu imaju 69.553,12 hektara različitih nekretnina.

Uz to 1.717 OPG-ova kroz trgovačka društva raspolažu površinom od 167.607,40 hektara zemljišta, dok 288 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva obrađuju površine od 13.556,31 hektara kroz zadruge. Na ostale subjekte, njih 150, odnose se površine od oko 3.685,75 hektara zemljišta. To je ovih dana za portal Agrokluba izjavila voditeljica Samostalnog odjela za regionalni razvoj HPK Tajana Radić.

Najviše se napušta proizvodnja mlijeka

Radić je upozorila i na činjenicu kako OPG-ovi danas najviše odustaju od stočarstva, odnosno proizvodnje mlijeka, a uz to i u ratarstvu, voćarstvu, uglavnom uslijed preniskih otkupnih cijena proizvoda, visokih ulaznih troškova i visoke kamatne stope na kredite - također i zbog loše udruženosti, neorganiziranosti i slabe kontrole tržišta te uvoznih lobija. Na upit kako su tome pridonijele otkupne cijene, organiziranost prodaje proizvoda OPG-ova na tržištu, nedostatak zadruga i dobre organiziranosti, a koliko konkurencija proizvoda iz uvoza, Radić je posve kategorična:

"Pridonijelo je sve, a najviše nemar sustava koji nema jasne postavljene ciljeve te kako do njih doći." Voditeljica Odjela za regionalni razvoj HPK također je određena i u odgovoru na upit - odustaju li poljoprivrednici od proizvodnje i zato što je ta plemenita djelatnost ostala uglavnom na plećima starijih osoba, vlasnika odnosno voditelja OPG-ova te što su sela Hrvatske ostala poluprazna, a negdje i gotovo ispražnjena, uslijed odlaska mladih ljudi.

Bodovanje projekata

"Poljoprivrednici, vlasnici odnosno voditelji OPG-ova, od proizvodnje odustaju i zbog starosne dobi i nedostatka mladih, ali i visokih troškova proizvodnje. Uz to i uslijed loše ponude kulturnih sadržaja u pojedinim područjima i negativne percepcije poljoprivrede kao nazadne gospodarske grane", zapaža Tajana Radić. Ujedno ocjenjuje kako su OPG-ovi uklopljeni u Program ruralnog razvoja Hrvatske, primjerice u poticanje seoskog turizma, osim proizvodnje zdrave hrane.

"Problem uklopljenosti OPG-a je povezan s nedostatkom Strategije poljoprivredne proizvodnje. Kada bi se znalo što su prioriteti te koja je uloga OPG-a u njima, onda bi i sam Program ruralnog razvoja bio usmjeren prema razvoju istih. Ovako postoji niz kontradiktornosti tijekom same prijave na natječaje, kao što je način bodovanja projekata u kojem se prednost ne daje korisnicima i udruženjima. Naime, riječ je o korisnicima i udruženjima kojima je poljoprivredna proizvodnja primarna djelatnost, i koji žive u ruralnom području više od pet godina", objašnjava Tajana Radić.

Regionalizacija proizvodnje sukladno sektorima

Također je zanimljiv njezin odgovor i na upit što bi trebalo sve poduzeti da se što prije zaustavi odustajanje nekih OPG-ova od proizvodnje ili pak smanjenja obima proizvodnje hrane poput mlijeka i sira, mesa, povrća, voća te inih poljoprivrednih proizvoda. No, Radić se zalaže i za izradu detaljne analize stanja u kompletnoj poljoprivredi kako bi se bolje uočili i oni nedostaci i propusti koji se ne vide te odredio jasan cilj nacionalne strategije.

"Prije svega neophodna je izrada nacionalne strategije kojom će se odrediti jasan cilj i napraviti regionalizacija proizvodnje sukladno sektorima, uvozu, izvozu te potrebama tržišta. Potrebno je uvesti strože kriterije za označavanje proizvoda - slijed od polja do stola, ali i uvođenje strožih mehanizama koji bi smanjili napuštenu trgovačku praksu. Tu je i formiranje Odbora za praćenje provedbe mjera o uređenju tržišta, kao i organiziranje otkupa domaće proizvodnje za robne zalihe hrane te obnavljanje skladišta, hladnjača i ostalih kapaciteta koji su potrebni za provedbu otkupa.

Važno je i uspostavljanje kodeksa za žitarice po uzoru na razvijene zemlje Europske unije, posebice Austriju; pojednostavljenje procesa izgradnje klaonica. Značajno je povezivanje proizvođača s turizmom i prerađivačkom industrijom kroz klastere, proizvođačke organizacije, i pozitivno provođenje veterinarsko-sanitarnih propisa poput malih klaonica, malih prerađivačkih kapaciteta", ističe Tajana Radić.

Iznimno važnim potezom drži i smanjenje PDV-a na hranu i repromaterijal za primarnu poljoprivrednu proizvodnju na 10%. Naglašava i veće korištenje sredstava za Promociju te pronalazak financijskih rješenja za nekoliko naših organizacija koje bi se mogle prijaviti na natječaj Europske komisije.

Nova porezna politika

"Tijekom 2016. godine europskim će proizvođačima biti dostupni programi u vrijednosti od 111 milijuna eura za pronalazak novih tržišta i poticanje potrošnje u EU i izvan nje. Inače, promocija je ključan dio mjera potpore poljoprivrednicima koje je predstavila Europska komisija. U skladu s novim pravilima povećat će se i stope sufinanciranja EU, i to s 50 na 70 - 80% (sve do 85% za Grčku i Cipar). Svakako je potrebno uspostaviti i novu poreznu politiku za udruživanje poljoprivrednih proizvođača u zadruge i proizvođačke organizacije", ističe Radić. Dakako, poželjna je i ocjena voditeljice Odjela za regionalni razvoj HPK o djelovanju OPG-ova u Hrvatskoj, kao i njezina poruka poljoprivrednicima.

"Na žalost, OPG u RH nije u povoljnoj poziciji. Ne poštuje se diversifikacija ruralnih prostora te se sve više ide prema većim proizvodnim jedinicama koje također, u odnosu na globalno tržište, imaju veliku konkurenciju. Udruživanje i edukacija proizvođača, edukacija potrošača i mehanizmi države koji mare za svaku proizvodnu jedinicu, te pomažu očuvanju različitosti ruralnih područja i lokalne ponude - ključ su za podizanje postojećih i novih OPG-ova", poručuje Tajana Radić, voditeljica Samostalnog odjela za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore.