U 2024. će padati globalne cijene poljoprivrednih proizvoda?

Na globalnom se tržištu očekuje pad cijena važnih osnovnih sirovina kao što su šećer, kukuruz, soja i kava, pokazala je analiza nizozemske investicijske banke Rabobank. To bi označilo prekid trenda u posljednje tri godine, kada su cijene skočile zbog ratova, nepovoljnih vremenskih prilika i povećanja troškova energije i inputa, navodi nieuweoogst.

Potražnja i dalje slaba

Potrošači se i dalje bore s ekonomskim izazovima kao što su visoka inflacija i kamatne stope. Zbog toga je potražnja i dalje slaba, unatoč nižim cijenama i većoj dostupnosti, smatraju u Rabobanku. 

Neizvjesnost vrijedi ne samo za navedene proizvode, nego i za, primjerice, pšenicu o kojoj jako ovise zemlje u razvoju. No, ta je žitarica i dalje pod utjecajem vremenskih nepogoda i mogućih izvoznih ograničenja od strane Rusije, unatoč velikim količinama koju poljoprivrednici u ovoj zemlji proizvode i skladište.

Rabobank očekuje rekordnu žetvu od 163 milijuna tona soje u Brazilu 2024., ali i oporavak proizvodnje u Argentini, najvećem svjetskom izvozniku sojinih proizvoda, nakon prošlogodišnjih loših prinosa. 

Tržište šećera ponovno će se stabilizirati 2024. godine, predviđaju. U ovoj, 2023. godini cijene su porasle na najvišu točku u dvanaest godina, zbog loše žetve šećerne trske u Tajlandu i Indiji. 

Nestašica pšenice

Što se pšenice tiče, analitičari peti put zaredom očekuju nestašicu na svjetskom tržištu. Proizvodnja u Argentini i Australiji je ispod razine, a zbog El Niña, australska bi polja mogla biti presuha uoči sezone sjetve 2024. godine.

Iako će ruska žetva za 2024. vjerojatno premašiti 87 milijuna tona, neizvjesni vremenski uvjeti i izvozna ograničenja i dalje igraju ulogu. U međuvremenu, proizvodnja i izvoz ove žitarice su pod negativnim utjecajem rata u Ukrajini.

Ruska pšenica preplavljuje tržišta i ruši globalne izvozne cijene?

"Neće ići glatko, ali pozitivni izgledi za većinu roba trebali bi usporiti inflaciju cijena hrane", kaže voditelj za poljoprivrednu robu u Rabobanku, Carlos Mera te dodaje da cijene hrane samo djelomično ovise o kretanju cijena sirovina te da značajnu ulogu igraju veći troškovi energije, radne snage, transporta, pakiranja i drugog. 

Prognozira da bi zbog ugovornih sporazuma i više rundi različitih pregovora, mogli proći i mjeseci prije nego što niže cijene dođu do potrošača. "Zato sada nije vrijeme za nazdravljanje oporavku. Ali, izgledi za inflaciju poljoprivrednih proizvoda su barem malo pozitivniji nego prethodnih godina", zaključio je.