U Hrvatskoj vidimo veliki nesrazmjer između poticaja i rasta poljoprivredne proizvodnje

Bliži nam se jubilarna, deseta obljetnica pristupanja Europskoj uniji. Tim je povodom Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao konferenciju o tome kako smo iskoristili članstvo proteklo desetljeće. 

Govorilo se o promjenama u gospodarstvu, društvenom i političkom životu građana, a bilo je riječi i o poljoprivredi.

Sugovornici su bili Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak. Raspravu je moderirala Jasmina Popović s HRT-a.

Panelisti konferencije spomenuli su jabuke i rajčice, pa i mlijeko i vrhnje u kontekstu neopravdanih strahova da će nam, kad uđemo u EU, svo voće i povrće morati biti iste veličine, a da neke tradicionalne proizvode više nećemo smjeti više prodavati.

Ono što je nas zanimalo jest zašto, unatoč silnim novcima, koji su se slili iz europske blagajne u hrvatski agrar u zadnjih deset godina, nismo samodostatni u brojnim proizvodima, a poljoprivredna proizvodnja konstantno pada.

Što (ni)smo napravili u poljoprivredi?

Naši građani i turisti jedu njemačku svinjetinu, argentinsku junetinu i novozelandsku janjetinu, pa smo postavili pitanje hoćemo li čekati još deset godina da se to promijeni?

Profesor i ekonomski stručnjak Mladen Vedriš odgovorio je da za turizam imamo premalu proizvodnju, u odnosu na onu iz 90-tih godina, što je poražavajuće. Kazao je da Hrvatskoj treba vlastita strategija, uz korištenje svih vanjskih resursa. Imao je zamjerku na sustav potpora u poljoprivredi.

"Sadašnji poticaji poljoprivrednicima su socijalna mjera, a kada pogledate rast poticaja i rast poljoprivredne proizvodnje vidi se veliki nesrazmjer. Nije dovoljno dobiti sredstva već vidjeti kako ih najbolje iskoristiti -  poput sjemenskog žita, da na kraju sezone imamo dobru žetvu“ odgovorio je Vedriš na upit Agrokluba.

Hrvatska je treća po korištenju fondova u EU, odmah iza Italije i Španjolske, pohvalio je Vedriš, ali istaknuo da ako fondove ne pretvorimo u platformu trajnog gospodarskog rasta, oni mogu biti bumerang.

"Možemo sagraditi neku infrastrukturu i tu će fondovi pomoći, ali kad ciklus završi vi to morate održavati. U protivnom je to kao da ste na dobroj lokaciji napravili roh bau građevinu - u njoj ne možete stanovati, morate je opremiti. Hrvatsku, dakle, čeka drugi dio posla" zaključio je Vedriš.

Smanjiti ovisnost o ruskom plinu i kineskoj robi

Osvrnuvši se na geopolitičku situaciju, zastupnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula iznio je podatak da je za 124 svjetske zemlje Kina prvi vanjskotrgovinski partner. Rekao je da je uvriježeno mišljenje da su amerikanci nositelji inovacija, kinezi proizvode, a europljanima je prepuštena uloga regulatora, što nije pozicija koja može održati unutarnju koherentnost Europske unije.

"Ako EU želi biti player (igrač, op.a.), a ne payer (platitelj, op.a), mora smanjiti ovisnost o ruskim energentima i kineskom tržištu te njihovoj proizvodnoj snazi", kazao je Picula.

Svaka članica EU itekako pomno gleda svoju poziciju i to bi morala biti osnovna paradigma Hrvatske, nadovezao se Vedriš. Istovremeno, treba biti svjestan da se svijet mijenja preko noći, što možemo vidjeti ako pogledamo tehnološke platforme, snagu korporacija koje prodaju robu, te novi geopolitički odnos sila.

Uloga Kine i Indije neće biti identična u idućih 10 godina kao što je bila i treba vidjeti kako da mi pronađemo svoje mjesto u donošenju odluka, jer korist od zajedničkog djelovanja je veća od pojedinačnog. 

"Ili ste subjekt pa sudjelujete u tim procesima ili ste objekt i služite kao građevinski materijal ili skela onima drugima", upozorio je Vedriš.

Na pitanje moderatorice što je recept za idućih deset godina kazao je da ga nema, osim nekoliko principa s porukom da se vratimo domaćoj zadaći i kvaliteti vlastitog javnog upravljanja i servisa, da to popravimo i ojačamo naš ekonomski kapacitet.

"Da se razumjemo, dobro pravosuđe i kvalitetna javna uprava je ono što će odrediti karakter uspješnosti investicije - jer nije isto čekate li na prostorni plan tri godine ili šest mjeseci, a to je ono po čemu će investitor odlučiti hoće li raditi u Hrvatskoj ili negdje drugdje", upozorio je Vedriš.

Poručio je da fokus političke i stručne elite treba biti u uspostavi funkcionirajućeg ekonomskog mehanizma koji onda riješava demografske probleme. Za sigurnost, koja je top tema u EU posljednjih godinu dana, rekao je da je to isto komponenta ekonomskih događanja, jer ako zbog poremećenog snabdijevanja cijene energije otiđu tri do pet puta gore, to je ekonomski faktor, bez obzira što je uzrokovan političkim faktorom. 

Kako se podići s dna ljestvice?

Iako se očekivalo da će Hrvatska uz Sloveniju i Češku biti zvijezda tranzicije, to se nije dogodilo.

"Ima mnogo stvari koje smo mogli bolje napraviti. Za nas je članstvo u EU, u prvom redu, bilo pomoć da se sami izvučemo autoritarne političke kulture i razvijemo jednu inkluzivnu političku kulturu. Potegli smo više novca iz EU nego demokratske kulture i tu vidim mjesta za napredovanje", rekla je Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova.

Kao veliki kamen spoticanja na putu napredovanja istaknula je korupciju te pravosuđe. "Nema stranih ulaganja i razvoja, ako pravosuđe ne funkcionira, a po tome smo lošiji sad nego 2013. godina, ali da nismo ušli u EU bilo bi i puno gore", zaključila je Pusić.

Zašto nismo iskoristili svoju šansu bilo je pitanje za potpredsjednika Vlade.

"Mi smo se pet godina borili za opstanak, stvarali državu i institucije, što je neusporedivo s drugim zemljama koje su imale civiliziran razlaz. Žrtve i razaranja ne možete nadoknaditi preko noći", rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova te zaključio da je ulazak Hrvatske u EU "bio najbolji i jedini pravi izbor".