Pretraga tekstova
Ministar je istaknuo zabrinutost zbog sve većih klimatskih promjena te je u suradnji s predstavnicima Hrvatske zajednice županija i DHMZ-a predložio da se stave sva raspoloživa sredstva na raspolaganje poljoprivrednicima u obrani od tuče, objavljeno je sa sastanka.
"Znanost je u obrani od tuče iznijela svoj stav, koji trebamo uvažavati, ali ćemo nastaviti istraživati i pronalaziti rješenja u suradnji sa znanstvenim dokazima i argumentima, koja će pomoći našim poljoprivrednicima u prilagodbi proizvodnje i ublažavanju šteta", rekao je resorni ministar Josip Dabro na sastanku s predstavnicima Hrvatske zajednice županija i Državnog hidrometeorološkog zavoda.
To znači, dodao je, da Ministarstvo treba osluškivati poljoprivrednike na terenu, pratiti druge države i pokušati uz sve dostupne tehnologije doći do novih rješenja.
"Razgovaramo, razmjenjujemo iskustva sa znanstvenom zajednicom te smo otvoreni za sve prijedloge", naveo je Dabro koji je, kako stoji u priopćenju, "istaknuo zabrinutost zbog sve većih klimatskih promjena te je u suradnji s predstavnicima Hrvatske zajednice županija i DHMZ-a predložio da se stave sva raspoloživa sredstva na raspolaganje poljoprivrednicima u obrani od tuče".
Na sastanku se čulo i da klimatske promjene dovode do sve većih toplinskih ekstrema i toplinskih valova, uzrokuju i povećanje vodene pare u atmosferi, koja potom uzrokuje formiranje i razvoj oluja. Tuča je fenomen ograničen na određena područja, javlja se periodično, ali sve češće s više zrna i opasnija. Obrana od tuče provodi se u 13 županija, iako se javlja na cijelom teritoriju RH.
Iz Ministarstva ističu i da se poseban naglasak stavio na očuvanje ljudskih života, kao i važnost ranog upozorenja na vremenske neprilike.
"Potrebno je uložiti dodatne napore i stvaranje zaliha materijala, poboljšanje infrastrukture na ugroženim područjima, koji svake godine trpe štete od nevremena", naveli su pojašnjavajući da u skladu sa Zakonom, operativnu obranu od tuče provodi Državni hidrometeorološki zavod te se provedba financira sredstvima državnog proračuna i uplatama županija branjenog područja, s do 1% sredstava proračuna županije.
Izneseni su i podaci da je za ublažavanje šteta od vremenskih nepogoda kroz Program potpore poljoprivrednim proizvođačima u 2023. osigurana potpora u iznosu od 25.000.000 EUR, a korisnicima je ukupno isplaćeno 24.640.830,37 eura. S ciljem pomoći u 2024. je potrebno osigurati 1.115.700 EUR od čega 564.700 EUR iz Državnog proračuna, a ostalih 551.000 EUR financiraju županije.
Naveli su i da se u sklopu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027. dodjela potpore za sufinanciranje premije osiguranja nastavila kroz intervenciju 76.01. Osiguranje poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednicima je na raspolaganju preko 70 milijuna eura u petogodišnjem razdoblju, a visina i intenzitet potpore ostali su isti.
Zaključno kažu, zajednički cilj RH i EU je da uz niz intervencija pomogne poljoprivrednicima, da se kroz određeni vremenski period prilagodi klimatskim promjenama, shvate važnost osiguravanja svojih površina te kroz preciznu poljoprivredu, pametne tehnologije i digitalizaciju nastavljaju poljoprivrednu proizvodnju bez obzira na vremenske uvjete.
Tagovi
Obrana od tuče Ministarstvo poljoprivrede Josip Dabro DHMZ Sastanak
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
U ovom spektru nema banane kakvu sam danas ponijela za doručak ;)
Koji broj biraš?
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Marta Radić
prije 1 tjedan
Puno priće malo ili nimalo konkretnih odluka...i dalje tvrdim da novac koji se daje za subvencije osiguranja je bačen novac..jer od toga imaju koristi samo osiguravajuća društva ,jer se štete isplačuju mizernim iznosima. Potrebno je taj novac staviti u fond te ga još osnažiti sa dodatnim sretstvima iz proračuna..te po nastanku štete na određenom području odmah prioniti procjeni i isplati pomoći sa realno procjenjenim štetama.. Taj model bih bio mnogo učinkovitiji i realniji.