Pretraga tekstova
Ravnatelj APPRRR Antun Vujić potvrdio nam je da se upravo radi na odluci kojom će se omogućiti korištenje zemljišta na ugaru, a takva proizvodnja će biti prihvatljiva za zeleno plaćanje.
Na posljednjem sastanku ministara poljoprivrede predložena je izmjena pravila Zajedničke poljoprivredne politike EU o očuvanju zemljišta i bioraznolikosti, odnosno ukidanje pravila o izdvajanju zemljišta za ugar (na odmoru od proizvodnje), što bi moglo povećati obradive površine za 10-15 posto, kao i proizvodnju pšenice u EU, a koja je dovedena u pitanje zbog rata u Ukrajini.
Austrija će to svakako učiniti, kazao nam je Nikolaus Berlakovich, zastupnik u austrijskom parlamentu i predsjednik Poljoprivredne komore Gradišće, rekavši da će tako biti zasijano dodatnih 8.000 hektara.
Da će i Hrvatska učiniti isto, potvrdio nam je Antun Vujić, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Kazao je da se priprema odluka kojom će se poljoprivrednicima ove godine omogućiti korištenje tog zemljišta za proizvodnju usjeva, a takva proizvodnja će se računati kao ekološki značajna površina (EZP) i kao raznolikost usjeva.
"To primjerice znači da ako poljoprivrednik ima 10 hektara oranice može posijati 10 hektara kukuruza, pa za 8 hektara prijaviti kukuruz, a za 2 ugar s proizvodnjom. Računat će mu se da ima dvije kulture i više od 5 posto EZP-a“, izjavio je Vujić.
Naime, prema pravilima za izravnu potporu poljoprivrednici mogu ostvariti zeleno plaćanje ako primjenjuju tri obvezne prakse korisne za okoliš: raznolikost usjeva, održavanje trajnih travnjaka i ekološki značajnih površina.
Primjena tih zelenih praksi nije obvezna za poljoprivrednike u ekološkoj proizvodnji niti za one koji su u programu za male poljoprivrednike. Za one veće jest.
Naime, poljoprivredna gospodarstva s više od 10 hektara obradivog zemljišta moraju uzgajati barem dva usjeva, pri čemu površina glavnog usjeva ne smije premašiti 75 posto površine obradivog zemljišta.
Poljoprivrednici s više od 30 hektara moraju imati barem tri različita usjeva, pri čemu površina glavnog usjeva ne smije premašiti 75 posto površine obradivog zemljišta, a dva glavna zajedno ne smiju zauzimati više od 95 posto obradivog uzemljišta.
Također, poljoprivrednici s obradivim zemljištem većim od 15 hektara moraju osigurati da je najmanje 5 posto zemljišta ekološki značajna površina, kojom se unapređuje biološka raznolikost.
Takvim površinama smatraju se: ugar, obilježja krajobraza (živice, pojedinačna stabla, drvored, šumarak...), rubni pojasevi uz vodotoke, površine pod kulturama kratkih ophodnji, postrni i pokrovni usjev te kulture koje fiksiraju dušik.
Inače, prema podacima APPRRR prošle je godine na ugaru u Hrvatskoj prijavljeno ukupno 22.522 hektara. To je obradivo poljoprivredno zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti obavlja ispaša, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu.
Za komentar o mogućnosti sijanja površina koje su do sada bile na odmoru od proizvodnje, upitali smo dugogodišnjeg ratara Matu Brlošića.
On pohvaljuje takvu mogućnost, te navodi da uz zemljišta na "odmoru" postoje i određene površine koje se ne siju, poput onih u Mjeri 10 Programa ruralnog razvoja, koja se odnosi na poljske cvjetne trake, a za što se poljoprivrednici moraju držati petogodišnje obveze.
"Zanima me hoćemo li i na takvim površinama sada moći sijati ratarske kulture", upitao je Brlošić tijekom današnje online konferencije Sjetva 2022.
Odgovor na to pitanje, ali i sva druga vezana za stavljanje ovih površina u proizvodnju ove godine saznat ćemo uskoro.
Tagovi
Ugar Ekološki značajne površine Raznolikost usjeva Zelene prakse Zeleno plaćanje Antun Vujić Nikolaus Berlakovich
Autorica
Više [+]
Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 3 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
Đuro Japaric
prije 3 godine
Moraju priložiti račun ako hoće tražiti pomoć od 450 kn do 10 ha i 250 nakon 10 ha ! Danas sam to rekao susjedu u selu kojem je trgovac dao gnojivo na poček plaćanja , pa da vidi što može riješiti ! A , ugar je sporedna stvar u Republici Apsurdistan u kojoj ima više stotina tisuća zašikarenog , neobrađenog zemljišta , sa izumrlim selima , selima bez djece !
Ivo Vukovic
prije 3 godine
Nevezano za ovu temu zašto poljoprivrednici koji nisu u pdv-u moraju imati r1 rč. za pomoć pri kupovini min. gnojiva
Marta Radić
prije 3 godine
Hm , neće zemljište na ugar spasiti HR proizvodnju. Naprosto iz razloga jer se u proizvodnju mora uložiti ogroman novac , a upitno da li će se to vratiti. Tako da sam mišljenja , da će i dalje biti površina pod ugarom.