Hrvatska je u zadnjih sedam godina realizirala tek 28 posto projekta za navodnjavanje iako je ono od presudne važnosti za čitavu zemlju. Projekt nam je do sada izbio iz džepova 587 milijuna kuna, a rezultat je nikakav. Član stručnog tima Danas.hr-a tvrdi da postoji i jeftinije rješenje
Višemjesečno sušno razdoblje Slavoniju će i ove godine baciti na koljena. Posljedice još jedne dugotrajne suše kojoj se još uvijek ne nazire kraja neće naravno samo trpjeti ta u svojoj naravi plodna regija, već i čitava Hrvatska. Zbog suše će, naime, poskupjeti hrana, a zbog nedostatka vode u akumulacijama i jezerima, uvode se redukcije u opskrbi vodom.
Vlada već godinama govori o realizaciji projekata vezanih za navodnjavanje s ciljem dugoročnog rješavanja negativnog utjecaja suše na poljoprivrednu proizvodnju na području Slavonije. Sustav navodnjavanja pomogao bi i oko problema s poplavama. No, iz Ministarstva poljoprivrede priznaju nam da realizacija projekata do sada nije zadovoljavajuća, odnosno da je u sedam godina realizirano tek 28 posto od plana.
Naime, 2004. godine usvojena je strategija pod nazivom Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH (NAPNAV). Spomenutom strategijom do 2020. godine na području Republike Hrvatske planirana je izgradnja sustava navodnjavanja na ukupno 65.000 ha poljoprivrednih površina. Iz Državnog proračuna planirano je sufinanciranje izgradnje vodozahvata i distribucijske mreže za potrebe navodnjavanja do parcele, dok bi troškove uspostave sustava navodnjavanja na parceli snosili sami korisnici.
Zaključno s krajem 2011. godine ukupno je uloženo 587 milijuna kuna u projekat te se procjenjuje da se aktivno navodnjava cca 18.000 ha poljoprivrednog zemljišta (2003. se navodnjavalo 9000 ha).
Prva od četiri faza projekta je završena i odnosi se na izradu planova navodnjavanja županija. Druga faza koja je vezana uz provedbu nacionalnih pilot projekata navodnjavanja u ukupnoj površini od 10.500 ha poljoprivrednog zemljišta na području Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije je u tijeku. U tijeku je i treća faza koja se sastoji od izrade projektne dokumentacije za sustave navodnjavanja kojima je obuhvaćen 71 projekt na 83.000 ha poljoprivrednog zemljišta, a isto je i s realizacijom četvrte faze koja se odnosi na sanaciju postojećih i izgradnju novih sustava za navodnjavanje.
Iz Ministarstva poljoprivrede nam kažu kako je, osim navedenog, u pripremi i provedba projekta Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS) koji je, kažu, od velikog značaja za razvoj istočnih krajeva Republike Hrvatske i to prije svega zbog navodnjavanja, odvodnje, oplemenjivanja malih voda te plovidbe. "Prva faza izgradnje VKDS u naravi se preklapa s dovodnim melioracijskim kanalom za navodnjavanje Biđ-bosutsko polje čija izgradnja je u tijeku. Osnovna funkcija dovodnog melioracijskog kanala je osiguranje uvjeta za navodnjavanje oko 4.000 ha poljoprivrednih površina na području Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije", objasnila je za Danas.hr zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol dodavši kako će se plan projekta navodnjavanja pokušati financirati, osim sredstvima iz proračuna, i korištenjem europskih strukturnih i kohezijskih fondova, te europskog fonda za ruralni razvoj.
No, ne misle svi da je sustav navodnjavanja najidealnije rješenje za problem ljetnim sušama pogođene Slavonije. Član našeg Stručnog tima, nezavisni konzultant i stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu Darko Znaor ponudio je jedno drugačije viđenje na istu problematiku.
On s jedne strane upozorava na činjenicu da Hrvatska, kao i svijet, plaća danak klimatskim promjenama na koje se uopće nije pripremila. Prema njegovoj računici, u posljednjih desetak godina klimatske promjene su napravile više štete hrvatskoj poljoprivredi nego je isplaćeno za kompletnu potporu za biljnu proizvodnju. "Govorimo, znači, o vrlo ozbiljnim štetama. Po mom je mišljenju osnovni problem taj što hrvatska poljoprivredna tla ostaju bez humusa, jednostavno su izraubana na način da je sagoren humus u njima i ona više nemaju sposobnost zadržavanja vode. To je taj efekt spužve koji ima humus, a koje je tlo izgubilo", objašnjava nam Znaor koji smatra kako bi Hrvatsku povećavanje sadržaja humusa u tlu došlo deset posto od troška za navodnjavanje.
"Humus se može izgraditi prije svega smanjenjem uporabe mineralnih gnojiva, naglaskom na ekološku poljoprivredu, uzgojem raznovrsnijih kultura i s više stočnog fonda jer mi sada nemamo stoke pa koristimo jako puno mineralnih gnojiva. Uz to bismo mogli navodnjavati samo one kulture koje to financijski mogu podnijeti, a to su voće, povrće i vinogradi", kaže nam Znaor.
Ovaj stručnjak za ekološku poljoprivredu priznaje da je navodnjavanje učinkovitija mjera, ali upozorava da je izgradnja humusa jeftinija i dugotrajnija mjera. "Mi ne možemo instalirati tehnologiju kao što je navodnjavanje ako ona nije ekonomski isplativa. Da bismo navodnili Slavoniju trebale bi nam milijarde eura. Radi se o investiciji daleko većoj nego što su autoceste", ističe Znaor koji upozorava da su pozitivni efekti humusa ne samo zadržavanje vode, već da humus daje biljkama hranu i štiti ih od određenih bolesti. "Osim što je ekonomski isplativ, humus je i ekološki isplativ, odnosno smanjuje potrebu za korištenjem mineralnih gnojiva i pesticida. Smatram zato da bi valjalo uvesti subvencije za mjere koje izgrađuju humus u tlu. Uostalom, nova europska poljoprivredna politika imat će upravo tu komponentu do 2014. To je i poseban element, mjera za borbu protiv klimatskih promjena", zaključuje Znaor.
Autor: Jelena Šimac
Izvori
Tagovi