Pretraga tekstova
Poljoprivredna politika: Naš cilj je da proizvodi iz obje zemlje budu dostupni kupcima i u Hrvatskoj i u Srbiji i poslije našeg pristupanja EU-u. Definirat ćemo naše ciljeve i u tom smjeru već smo započeli pregovore sa Europskom komisijom«, rekao je Jakovina
Hrvatski i srbijanski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i Dušan Petrović najavili su u subotu u Novome Sadu da će se zauzeti za unapređenje robne razmjene u području poljoprivrede, koja sada između dvije zemlje iznosi oko 200 milijuna eura godišnje, kao i za realizaciju projekata zajedničkoga nastupa na trećim tržištima.
Dvojica ministara sastala su se uoči otvorenja 79. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novome Sadu. Srbijanski ministar je izjavio da je »uravnotežena robna razmjena od 200 milijuna eura dobra osnova za dalje unapređenje suradnje dvaju ministarstava, ali i realizaciju obostrane zainteresiranosti za nastup na trećim tržištima«, prenijela je agencija Beta.
»Zajedno možemo nastupiti na trećim tržištima, na isti onaj način kao što smo činili tijekom dvadesetog stoljeća«, rekao je Petrović i ocijenio da to mogu biti ozbiljne prednosti poljoprivrede obiju zemalja.
Uz podsjećanje da je Srbija u posljednje vrijeme potpisala više sporazuma o trgovinskim olakšicama sa susjednim zemljama, Petrović je rekao da su tijekom razgovora otvorena i pitanja suradnje dviju zemalja poslije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja sljedeće godine.
»Tada će doći do promjena u trgovinskim odnosima dviju zemalja, posebno po pitanju CEFTA sporazuma«, rekao je Petrović, i dodao da odnose treba urediti na pošten način, tako da nijedna strana ne prođe loše.
Jakovina je ocijenio da je suradnja dvaju ministarstava dobra i da daje za pravo i Srbiji i Hrvatskoj da isplaniraju zajednički nastup na trećim tržištima, ali i suradnju u području vodnoga gospodarstva, šumarstva i veterine, a posebno sigurnosti hrane.
»Naš cilj je da proizvodi iz obje zemlje budu dostupni kupcima i u Hrvatskoj i u Srbiji i poslije našeg pristupanja EU-u. Definirat ćemo naše ciljeve i u tom smjeru već smo započeli pregovore sa Europskom komisijom«, rekao je Jakovina.
Hrvatski ministar poljoprivrede je, kako prenosi Beta, izrazio očekivanje da će to europsko tijelo naći kompromisno rješenje za buduću suradnju u području poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije i Hrvatske.
Kako su priopćili ministri, tijekom sastanka je bilo riječi i o 80. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novome Sadu, na kojem će Hrvatska biti zemlja partner.
Ministri Jakovina i Petrović, te austrijski ministar poljoprivrede Nikolaus Berlakovich, tijekom dana će posjetiti hrvatske izlagače na sajmu.
Na 79. Novosadskom poljoprivrednom sajmu, koji je otvoren u subotu, sudjeluju 44 hrvatske tvrtke koje izlažu na zajedničkom štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek.
Pored njih, na Sajmu samostalno izlažu neke od najvećih hrvatskih tvrtki poput Agrokora, Petrokemije, Vetropack Straže i drugih.
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje