Često se dičimo našom poljoprivrednom proizvodnjom, nepreglednim poljima, čistim okolišem i vikendom kupujemo na tržnici, a istina o onome što stavljamo na stol daleko je od idealne
Kako je kod susjeda trava uvijek zelenija, tako su i nama tuđe meso i mlijeko draži od domaćeg. Zato bismo ovim tempom i bez tih proizvoda mogli ostati! Na nedavno održanom okruglom stolu Udruge inovatora Hrvatske pod nazivom "Inovacija i tradicija u službi održivog razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj" stručnjaci i predstavnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava upozorili su na uvoznu ovisnost Hrvatske.
Miroslav Kovač, stručni tajnik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava "Život" ukazao je na poražavajuću statistiku: "Loše gospodarenje dovelo je do gubitka 150 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava". Ukoliko se osvrnemo na trenutnu situaciju u poljoprivredi - budućnost baš i nije obećavajuća, a samo u posljednjih je deset godina nestalo je 4 od 5 proizvođača mlijeka. Kovač je pritom nadodao: "Hrvatska proizvodi samo 40-45 posto potreba za prehrambenim proizvodima." Ostatak uvozimo na štetu domaćih proizvođača, ali i vlastitu, jer trgovački lanci često dobavljaju proizvode upitne kvalitete.
U Hrvatskoj čak 99% poljoprivrednih gospodarstava djeluje kao OPG, a vrijednost malih tek trebamo otkriti kako cijeniti. "U svijetu je registrirano 12 milijuna obiteljskih gospodarstava na kojima radi milijarda i pol ljudi", rekao je pred okupljenima Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever - Dan te zaključio: "Svjetska poljoprivreda počiva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima". Okupljeni na okruglom stolu složili su se da za oporavak sektora nisu potrebne velike investicije, a suradnja institucija i obrazovanje mladih proizvođača potaknut će rast i razvoj.
Domaću poljoprivrednu proizvodnju karakterizira prosječna dob seoskog stanovništva od 65 godina te prosječna veličina posjeda od 5,6 ha. Dozvoljavamo si milijun hektara poljoprivredne površine ostaviti neobrađeno u vrijeme kada Ujedinjeni narodi u svom izvješću o klimatskim promjenama navode da su učinci globalnog zatopljenja teški i nepovratni. Autori izvještaja poručuju da brojne studije predviđaju strahovit utjecaj na trenutno dostupne resurse. Do 2050. godine očekivano je smanjenje prinosa najvažnijih žitarica - kukuruza, riže i pšenice - za čak 25%. Populacija će narasti na 9 milijardi ljudi, a samim time potrebe za hranom postajat će veće. Tada će pitanje što ćemo jesti postati puno važnije od onoga odakle.
Foto: depositphotos.com, encrier
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica