Pretraga tekstova
Poljoprivrednici su, najčešće u svrhu nabave poljoprivredne mehanizacije, čekali novčane potpore koje proizlaze iz Programa ruralnog razvoja, skupo su platili izradu dokumentacije, a sada tisuću njih, prema ovim kriterijima, neće dobiti ništa.
Više novca za pojedine projekte u poljoprivredi, na prvo čitanje zvuči kao dobra vijest. No, u ovom slučaju to je ono protiv čega su, od same najave takve mogućnosti, bili i predstavnici Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme RH kao i Udruge Život.
Naime, iz Ministarstva poljoprivrede stigla je vijest kako je nakon konzultacija s članovima Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH, donijeta odluka o povećanju razine raspoloživih sredstava za prijave pristigle na prvi natječaj, koji je završio 15. travnja ove godine.
Prethodnom odlukom resornog ministra Jakovine, bilo je određeno da se za sufinanciranje projekata zaprimljenih kroz prvi natječaj za Mjeru 4 izdvoji 640 milijuna kuna. Od tog iznosa, 370 milijuna bilo je predviđeno za ulaganja u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava (4.1.1), dok se 140 milijuna vezalo uz projekte čijom bi se izgradnjom kroz prerađivačke kapacitete postiglo povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda (4.2.1), a preostalih 130 milijuna bilo je rezervirano za investiranje u gnojnice i ostalu infrastrukturu radi zbrinjavanja stajskog gnojiva (4.1.2).
Podsjetimo, na spomenuti natječaj stiglo je 1.107 prijava za operaciju 4.1.1., 82 prijave za operaciju 4.1.2. i 91 prijava za operaciju 4.2.1., dok je ukupna vrijednost tražene potpore po svim operacijama bila veća od tri milijarde kuna. Spomenutom odlukom ministarstva, podiže se razina raspoloživih sredstava potpore u operaciji 4.1.1. sa 360 milijuna kuna na gotovo 862 milijuna kuna, a operaciji 4.2.1 sa 140 milijuna na 366 milijuna kuna, što je sveukupno 1,4 milijarde kuna, ili 50% sredstava za provedbu podmjere 4.1. te 55,5% sredstava za provedbu podmjere 4.2.
S obzirom da su za investiranja u nove gnojnice te prateću infrastrukturu i mehanizaciju stigla samo 82 zahtjeva na ukupan iznos ulaganja od 183 milijuna kuna i uz očekivanje povrata kroz potpore 147 milijuna kuna, a prvotnom odlukom za tu je namjenu bilo izdvojeno 130 milijuna kuna, u ministarstvu ocjenjuju kako su ta sredstva potpuno dostatna iz razloga što vjerojatno svi zahtjevi neće proći selekciju i uvjetovane kriterije te dobiti zeleno svjetlo.
Od 1.280 zahtjeva, njih 930 traže projektne potpore u svrhu nabavke poljoprivredne mehanizacije, a ukupno se planira potrošiti milijardu i 100 milijuna kuna. Prihvaćeno je samo njih stotinjak.
"Promatramo li ukupno raspoloživa sredstva koja za provedbu mjere 4 imamo u sedmogodišnjem razdoblju, ovim povećanjem iskoristit ćemo ukupno 50% sredstava za provedbu podmjere 4.1. odnosno 55,5% za provedbu podmjere 4.2., već u drugoj godini provedbe programa.
Očekuje se kako će ovo povećanje omogućiti sufinanciranje oko 140 najboljih projekata u podmjeri 4.1.1. (primarna poljoprivredna proizvodnja), sve prihvatljive projekte prijavljene na operaciju 4.2.1 (prerada), dok su sredstva predviđena natječajem za financiranje operacije 4.1.2. (zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnoja), već sada dovoljna za sufinanciranje svih prihvatljivih projekata", obrazložili su u Ministarstvu poljoprivrede.
Članovi udruge OPG-a Život taj su potez odmah nazvali silovanjem hrvatske poljoprivrede.
Tagovi
Ministarstvo poljoprivrede Preraspodjela novca Udruga Život Europska unija Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije Operacija 4.1.1 Operacija 4.1.2 Operacija 4.2.1. Podmjera 4.2. Mjera 4 Program ruralnog razvoja Najbolji projekti Napušt
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Matija Jurišanec
prije 8 godina
Dali se može gdje vidijeti tko je prošo?
Opg Goran
prije 8 godina
To je ruralni razvoj na Hrvatski nacin.Onda nece mladi ic van?Ma bjeste cim dalje odavde.