Vrijedna obljetnica: 145 godina Poljoprivrednog instituta Osijek

Poljoprivredni institut Osijek na prigodnoj je svečanosti održanoj prošlog petka na Ladanjskom imanju Principovac kod Iloka obilježio 145 godina svoga postojanja.

Kao se čulo, ukazom austougarskog cara Franje Josipa I 1878. godine osniva se Slavonsko gospodarsko društvo s ciljem, kako je naveo, "da na modernim i znanstvenim osnovama unaprijedi poljoprivrednu proizvodnju“. Nakon Velikog rata, u novoj državi, društo 1916. godine mijenja ime u Agrikulturni kemijski zavod, da bi 1922. godine preimenovan u Prvu oglednu stanicu. Sljednik ovih vrijednih znanstveno-istraživačkih institucija upravo je Poljoprivredni institut Osijek koji sadašnje ime nosi od 1961. godine.

"Kroz gotovo stoljeće i pol postojanja razvio se u najveću, najznačajniju i najutjecajniju javno znanstveno-istraživačku instituciju s područja oplemenjivanja bilja, genetike i sjemenarstva. Upravo te uspjehe, tu tradiciju želimo obilježiti i pokazati kako su ciljevi koje je naveo car Franjo Josip I kod osnivanja Društva, ostali isti i jednako tako vrijede i danas te ih Institut jednako tako uspješno ostvaruje u znanstvenom i komercijalnom smislu“, naglasio je ravnatelj Instituta prof.dr.sc. Zvonimir Zdunić u svom pozdravnom govoru pred više od tri stotine okupljenih gostiju, suradnika i poslovnih partnera.

Više od 500 registriranih kultivara samo u zadnjih 50 godina

Istaknuo je kako u Institutu danas radi 220 zaposlenika svih dobnih, socijalnih i obrazovnih struktura koji svojim radom u proizvodnji sjemena i sjemenarstvu utječu na opću agrotehniku, na sortiment te na izbor onoga što mali, srednji i veliki poljoprivrednici siju.

"Mogu s ponosom reći kako je svaka druga poljoprivredna površina u Hrvatskoj zasijana našim sjemenom pšenice, ječma, kukuruza, soje, lucerne, crvene djeteline i stočnim graškom“, naglasio je navodeći kako se ovo sjeme proizvodi na 790 ha vlastitih površina te na 2.000 ha kod koperanata u Hrvatskoj i inozemstvu.

Vlasnici su i najvećeg broja patenata istovjetnog sortimenta u Hrvatskoj s više od 500 registriranih kultivara samo u zadnjih 50 godina. "Trenutno radimo na devet znanstveno-istraživačkih projekata te imamo još šest u pripremi. Pored toga dio smo lanca zdrave hrane i znanstvenog centra izvrsnosti kada je riječ o bioraznolikosti i molekularnom oplemenjivanju bilja“, dodao je ravnatelj napominjući kako imaju odličnu suradnju s Osječko-baranjskom županijom kroz projekt navodnjavanja te će tako, uz postojećih 50 ha, navodnjavati dodatnih 250 ha iz sedam zdenaca. 

Tim projektom će u narednom periodu u svojoj proizvodnji biti manje ovisni o vremenskim prilikama, rekao je te istaknuo kako su nadolazeće klimatske promjene najveći izazov za znanstvenike i oplemenjivače bilja. Potrebno je stoga kreirati sortiment koji će biti tolerantan do otporan na sve češće promjene klime. "Veliki problem su toplinski udari koji se događaju upravo u vrijeme cvatnje i naši će znanstvenici pokušati pomaknuti vrijeme odnosno otkoniti cvatnju od tog nepovoljnog vremena. To je izuzetno težak zadatak, traži vrijeme, traži velika ulaganja i neizvjestan je, ali početni rezultati i sortiment koji već imamo na tržištu pokazuju prve dobre rezultate", najavio je. 

Vlastita pamet, inovacije i usluge

Govoeći o poslovanju, naglasio je kako, iako su javna ustanova, 90 posto prihoda ostvaruju sami, a od toga trećina dolazi iz inozemstva. "Razvoj instituta može poslužiti kao prototip modela razvoja našeg društva temeljenog na vlastitoj pameti, vlastitim inovacijama, vlastitim uslugama i tako doprinijeti razvoju gospodarstva“, zaključio je ravnatelj u svom pozdravnom govoru okupljenima.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako se Ministarstvo i Vlada ponose suradnjom s Institutom kroz nekoliko projekata od kojih se ističu izrada i provedba vrijednog nacionalnog programa očuvanja i održavanja biljno genetskih resursa te nova suradnju u istraživanju novih tehnologija i agrotehničkih mjera u očuvanju matičnih nasada visokih kategorija.

"Za Slavoniju koja je prehrambena kičma Hrvatske najbitniji je rad znanstvene zajednice i interes mladih za primjenu novih znanja i strateški razvoj poljoprivrede“, rekla je Vučković te zaključila da je poljoprivreda koja je tako čvrsto vezana za tradiciju i kulturu, u svim razdobljima i u svim državama, nositelj investicija i ulaganja u znanost i rezultat toga jesu nadaleko poznate i uspješne Crvenke, Šišulje, Tene, Slavonke koje odaju počast našoj povijesti i prije svega su dobar inovativni primjeniv poznat proizvod.

Zamjenik župana osječko-baranjskoj Josip Miletić čestitao je obljetnicu svim djelatnicima i suradnicima naglasivši kako poljoprivreda, kao temeljna gospodarska grana istoka Hrvatske, upravo u Poljoprivrednom institutu ima snažnog i pouzdanog partnera za još jači rast i razvoj.

Sinergija znanosti i gospodarstva 

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić istaknuo je višegodišnju dobru suradnju koja će se i nadalje ostvarivati kroz znastveno-istraživački rad te sinergiju znanosti i gospodarstva.

"Unatoč činjenici kako su se mijenjali nazivi i jezici i države i politike Poljoprivredni institut Osijek je kroz svojih 145 godine postojanja održao kontinuitet, bio i ostao mjesto koje je iznjedrilo stotine stručnjaka koji su svojim znanjem doprinijeli razvoju poljoprivrede", zaključio je Zmajić.

Nakon pozdravnih govora i čestitki na vrijednoj obljetnici poslovnim su partnerima uručene i zahvalnice. Prigodnim priznanjima nagrađena su i četiri umirovljena znanstvenika Poljoprivrednog instituta Osijek koji su svojim dugogodišnjim radom doprinjeli unapređenju poljoprivrede, ali i samog Instituta: doktori znanosti Georg Drezner, Svetislav Popović, Ivan Brkić i Josip Kovačević. 

Za slavljeničku atmosferu, nakon protokolarnog dijela programa, pobrinuli su se Najbolji hrvatski tamburaši.