Pretraga tekstova
Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u usporedbi s 2019. porasla je za 0,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o godišnjem otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini.
Prema njima, vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda iznosila je 7.879.953.069 kuna. Od toga iznosa je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 4.689.534.609 kuna odnosno 59,5 posto dok je u 2019. taj broj bio 4.750.044.605 kuna.
Što se tiče vrijednosti otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) ona je prošle godine iznosila 3.190.418.460 kn tj. 40,5 posto dok je godinu prije bila neznatno manja 3.098.394.347 kn.
Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u usporedbi s 2019. porasla je za 0,4 posto pri čemu je vrijednost iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata pala za 1,3 dok je otkup od OPG-a porastao za tri posto.
Na ovaj su blagi porast ukupne vrijednosti otkupa i prodaje na godišnjoj razini utjecali biljni proizvodi, što je uglavnom prouzročeno povećanim cijenama otkupljenih i prodanih proizvoda.
Kako navodi DZS, među biljnim proizvodima najveći udio u strukturi vrijednosti otkupa i prodaje u 2020. imaju žitarice i to 45,2, uljarice 21,1, vino 9,3 i povrće 6,3 posto. "U toj skupini porast vrijednosti zabilježen je među žitaricama, 13 posto, na što je utjecao porast količina i cijena, dok je u ostalim skupinama zabilježen pad vrijednosti, uglavnom zbog manjih količina“, stoji u priopćenju.
S druge strane, u strukturi vrijednosti stočarstva najveći udio čini kravlje mlijeko s 27,1, svinje 25,3 i goveda 23,2 posto. U svim spomenutim skupinama proizvoda zabilježen je pad vrijednosti.
"Kod kravljeg mlijeka i goveda pad je prouzročen smanjenim otkupljenim i prodanim količinama, dok su na pad vrijednosti u skupini svinja utjecale manje otkupne i prodajne cijene“, zaključuju.
Izvori
Tagovi
DZS Otkup Prodaja Poljoprivredni proizvodi OPG
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje