Pretraga tekstova
U svih pet slavonskih županija je katastrofa. Stanovništvo iseljava i sve nas je manje. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u pet naših županija čak je 86.000 stanovnika manje, a u zadnje dvije do tri godine je prava katastrofa. To moramo zaustaviti, a to je moguće jedino kroz spas sela i OPG-ova - kaže vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.
Vukovarsko-srijemska županija u svibnju ove godine započela je izradu Županijske razvojne strategije za razdoblje do 2020. godine. Koordinator izrade je Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast u suradnji s lokalnim i regionalnim dionicima. Riječ je o dokumentu koji jasno definira odrednice i prioritete razvoja, vizije, ciljeve i mjere razvojnih potencijala i potreba županije.
Vukovarsko-srijemska županija se pri tom opredijelila za četiri sektora koja će biti strateška za razvoj same regije. To su poljoprivreda, šumarstvo, promet i turizam.
"U svih pet slavonskih županija je katastrofa. Stanovništvo iseljava i sve nas je manje. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u pet naših županija čak je 86.000 stanovnika manje, a u zadnje dvije do tri godine je prava katastrofa. To moramo zaustaviti, a to je moguće jedino kroz spas sela i OPG-ova", kaže vukovarsko-srijemski župan Božo Galić dodajući kako je Vukovarsko-srijemskoj županiji na prvom mjestu u razvoju svakako poljoprivreda. Po mišljenju vukovarsko-srijemskog pročelnika za poljoprivredu Andrije Matića, moraju se iznaći načina kako da domaće, slavonske posebnosti pretvorimo u konkurentan proizvod koji možda neće imati masovnu proizvodnju ali će biti više vrijednosti i dohodovnosti.
"Treba biti onako kako odluči lokalna samouprava. Do sada je puno toga određivala visoka politika, a sada bi to trebalo promjeniti", kaže Matić navodeći kako budućnost domaće poljoprivrede leži u udruživanju u zadruge i klastere te većoj suradnji među OPG-ovima. "Moj stav je europeizacija odnosno OPG-izacija hrvatske poljoprivrede na način da selo i poljoprivredno seljačko gospodarstvo moraju biti središte poljoprivredne aktivnosti. U konačnici i ono na čemu se temelji europska politika u poljoprivredi su OPG-ovi i mala seljačka gospodarstva na selu", podcrtava Matić.
Podsjeća kako su međutim problemi upravo u OPG-ovima najvidljiviji jer se teže prilagođavaju kada naiđu problemi, prezaduženi su i nemaju osnovne za reprogram kredita, a nije im naklonjena niti državna politika. Problem je i što OPG ne može provesti predstečajnu nagodbu što ih dovodi u nezavidan i neravnopravan položaj s drugim proizvođačima.
"Pred nama je naša lokalna iskustva pretočiti u nacionalnu politiku i sve ono dobro što smo vidjeli da znamo i možemo nametnuti na državnu razinu. Bez jakog sela nema niti jake države. Svi koji misle drugačije u zabludi su", kaže Matić navodeći kako je na području Vukovarsko-srijemske županije najmanje 4 do 5 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sposobnih da konkuriraju za EU fondove. Neke stvari im međutim ne idu na ruku.
Kao što je primjerice odredba iz natječaja za provedbu Podmjere 6.1. potpora za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., a sukladno kojoj OPG ne smije biti stariji od 18 mjeseci što mnoge mlade poljoprivrednike u startu eliminira iz utrke za EU sredstva iz toga programa. A riječ je o bespovratnim sredstvima koja bi im i te kako dobro došla da stabiliziraju i usmjere proizvodnju. I tako uvijek nešto. Valja pričekati i vidjeti što će se izroditi iz vukovarsko-srijemske županijske razvojne strategije koja bi svjetlo dana trebala ugledati do kraja godine.
Tagovi
Strategija Razvojna Vukovarsko-srijemske 2020. Županija Sredstva Župan Božo Galić Andrija Matić Poljoprivreda Selo Politika OPG Zadruge Klasteri Program
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje