Pretraga tekstova
Stigla sredstva za čišćenje polja zagađenih minama
S tri milijuna eura iz fonda Europske unije i milijun iz državnog proračuna razminirat će se, u roku od 11 mjeseci, 3,4 četvorna kilometra minski sumnjivih površina na istoku Slavonije. To uključuje površine na području Osijeka, Vukovara i Vinkovaca, te općina Draž, Antunovac, Nuštar, Stari Jankovci i Markušica, a radi se o poljoprivrednom zemljištu koje, prema podacima HCR-a, krije 31 minsko polje.
Sporazum o dodjeli sredstava za spomenuti projekt razminiranja, pod nazivom "Razminiranje na ratom pogođenim područjima", potpisan je u subotu u vukovarskoj Palači Srijem. U nazočnosti premijerke Jadranke Kosor, potpisali su ga šef delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren, ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Marija Tufekčić i ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan. Zahvalivši EU na potpori, Kosor je istaknula kako razminiranje znači sigurnost za građane koji žive na minski “zagađenim” područjima, ali i potpomaže brži gospodarski oporavak tih krajeva. “Zajedno sa zemljama članicama EU u razminiranje Hrvatske uloženo je gotovo 27 milijuna eura,” rekao je šef delegacije EU u Hrvatskoj. Za potpuno čišćenje Hrvatske od mina potrebno je, prema sadašnjim cijenama razminiranja, utrošiti još gotovo 500 milijuna eura.
Autor: S.Butigan
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje