Pretraga tekstova
Nazočni poljoprivrednici požalili su se na vrlo slabu informiranost o budućem poslovanju u Europskoj uniji. Kako se čulo, poljoprivredni sektori koji bi trebali profitirati ulaskom Hrvatske u Uniju su voće, povrće, vinogradarstvo i pčelarstvo
Delegacija Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju organizirali su u utorak u Zagrebu konferencije pod nazivom »Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika«.
Pomoćnica ministra poljoprivrede Vesna Gantner kazala je da je cilj te edukativne kampanje dati odgovore na pitanja što hrvatske poljoprivrednike očekuje u Uniji, kako se hrvatska administracija pripremila za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a te kojih se pravila trebaju pridržavati hrvatski poljoprivrednici.
Dodala je da će u okviru EU-ove financijske omotnice za Hrvatsku biti 373 milijuna eura za izravna plaćanja u poljoprivredi, a 330 milijuna eura za ruralni razvoj. Nadalje, samo za razminiranje poljoprivrednih površina namjenjen je iznos od 9,6 milijuna eura, a za vinogradarstvo 10 milijuna eura.
Kako se čulo, poljoprivredni sektori koji bi trebali profitirati ulaskom Hrvatske u Uniju su voće, povrće, vinogradarstvo i pčelarstvo.
Gantner je kazala da je nužno povećati udruživanje proizvođača voća i povrća u zadruge, ali i iskoristivost EU-fondova. Primjerice, kod Iparda je isplaćenost sredstava dva posto od 20 posto ugovornih, a taj je program produljen do kraja iduće godine.
S druge strane su osjetljivi sektori koji imaju ograničenja u kvotama kao što su šećer i mlijeko, ali bi se i ona trebala ukinuti od 2015. Pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanje Zdravko Tušek kazao je da stanovnici EU-a svaki dan izdvajaju 30 eurocenti za potpore u poljoprivredi, koje sada iznose 45 posto ukupnog proračuna Unije. Češki stručnjak za višestruku sukladnost Jan Ulrich kazao je da su češki poljoprivrednici u EU povećali poljoprivrednu proizvodnju 40 do 50 posto u gotovo svim poljoprivrednim granama, osim u peradarstvu i svinjogojstvu, gdje naša očekivanja nisu ispunjena do kraja. Ulrich je kazao da je Češka imala poticaje od 57 eura po hektaru prije ulaska u EU, a od 26.000 korisnika 85 posto ih je bilo malih, a 15 posto velikih.
Hrvatska, pak, ima puno veće poticaje nego zemlje EU-12, koji kod nas iznose u prosjeku 300 eura po hektaru, dok je broj korisnika poticaja oko 80.000.
Autor: MARINKO PETKOVIĆ
Tagovi
Poljoprivredna politika EU fondovi Kvota Potpora Poljoprivredna proizvodnja
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje