Zajednički fond za osiguranje poljoprivrednika bio bi rješenje za sve češće štete?

Potreban nam je zajednički fond u kojem bi bili osigurani svi poljoprivrednici, sva zemljišta i sva stoka i koji bi osiguravao apsolutno sve štete, rekao je Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, na okruglom stolu održanom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek na temu klimatskih promjena. 

Dodao je da poljoprivrednik u većini slučajeva ne uspijeva obnoviti proizvodnju nakon štete, pa je ili smanjuje ili prestaje s njom.

"Osiguravajuća društva su privatne tvrtke koje rade po svojim principima, za svoj interes. Imamo situaciju gdje ne možete osigurati usjev od mraza. Takav model djelomično pridonosi rješenju problema, država daje potporu, a na kraju novac ode upravo tim društvima, a ne poljoprivredniku koji je pretrpio štetu. One se mjere u stotinama milijuna eura, a ono što se dobije nazad je mizerno", rekao je.

Malo stoke znači i malo nusproizvoda za očuvanje tla

Inače okrugli stol je održan u sklopu radionice razvoja prijedloga modula inicijative Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena: Bilateralna suradnja u obrazovanju i istraživanju između Norveške i Hrvatske koju provodi s projektnim partnerom Norwegian University of Life Sciences (NMBU).

"Naš budući projekt je promicanje regenerativne poljoprivrede", istaknuo je prof. Bishal K. Sitaula (NMBU).

"Kod nas je problem što imamo malo stoke, a znamo da je nusproizvod stajnjak koji uvelike poboljšava kvalietu tla. Zemlja nam postaje sve lošija i lošija", upozorio je prof.dr.sc. Zvonimir Steiner te dodao kako bi se većim unosom gnojovke zemlja mogla lakše obraniti od klimatskih utjecaja.

U Grčkoj i Cipru osigurano svo zemljište?

Prof.dr. Jonel Subić (IEP, Beograd), istaknuo je da treba ukazati poljoprivrednicima kako da upravljaju gospodarstvom kako bi poslovanje bilo uspješno. "Sustav osiguranja omogućava prevenciju umanjenja rizika i neizvjesnosti. Ono treba umanjiti troškove koji nastaju uslijed elementarnih nepogoda na poljima, a u zadnje vrijeme to su i umanjenja od posljedica suše", rekao je.

Dodao je kako je u Srbiji osigurano svega oko 10 posto zemljišta, odnosno oko 15 posto kada se gleda korišteno poljoprivredno zemljište, dok u Grčkoj i Cipru gotovo 100 posto. Zbog toga su s kolegama u Zemunu izdali udžbenik o rizicima i osiguranjima u poljoprivrednom sektoru, a s obzirom na nove tehnologije, radili su, ističe, istraživanje da vide na koji način primjena novih tehnologija može umanjiti rizike te da je sustav osiguranja nužnost koja nas čeka.

Naglasio je i to da je kod njih starosni vijek nositelja gospodarstva oko 60 godina i da je teže objasniti zašto ono nije trošak nego investicija koja se isplati na duže vremensko razdoblje.

Inače, svrha projekta, čija je voditeljica prof.dr.sc. Vesna Gantner, je uspostaviti platformu za suradnju kako bi se olakšala razmjena znanja i zajedničko stvaranje inovativne i transformativne poljoprivrede niskih inputa u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena. Trajanje je 12 mjeseci odnosno od 20. ožujka 2023. do 20. ožujka 2024. godine, a njegova ukupna vrijednost 96.899,93 eura.