Započelo je trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj

Uspostavljena je prva točka motrenja poljoprivrednog tla. Riječ je o lokaciji HR P2 9, na površini u državnom vlasništvu koju koristi Poljoprivreda Lipik d.d. na kojoj je završila žetva ozimog ječma. Time je i službeno započelo trajno motrenje poljoprivrednog zemljišta u našoj zemlji koju provodi Centar za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, a u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Kako navode iz HAPIH-a, formiranje ovog sustava preporučeno je još 1993. godine u Programu zaštite tala Hrvatske. S ciljem realizacije, Uredbom Vlade 2001. osnovan je Zavod za tlo kao nacionalno ovlašteno tijelo za provođenje poslova iz područja zaštite i kontrole stanja poljoprivrednog zemljišta u funkciji provođenja zemljišne politike Ministarstva poljoprivrede, koji je danas Centar za tlo, jedna od ustrojstvenih jedinica ove Agencije. 

U međuvremenu, zaštita zemljišta kroz provedbu trajnog praćenja postala je dio zakonske legislative, a 2021. su u sklopu NPOO 2021.-2025., osigurana financijska sredstva u iznosu od 1.725.396,509 EUR. Nositelj investicije je Ministarstvo poljoprivrede, a za provođenje je nadležan HAPIH-ov Centar za tlo.

Što je monitoring zemljišta?

Napominju i da je prije samog izlaska na polje prethodila opsežna priprema terenskih aktivnosti i edukacija nove generacije hrvatskih pedologa koji će klasifikaciju tla provoditi prema nacionalnoj klasifikaciji te prema WRB korelaciji (IUSS Working Group WRB, 2006). 

U ovaj nacionalni program uključeni su priznati hrvatski stručnjaci na području pedologije prof. dr. sc. Stjepan Husnjak i dr. sc. Vedran Rubinić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji će svojim iskustvom i znanjem iz pedologije pomoći u realizaciji ovog zahtjevnog programa. 

"Za potrebe provedbe programa na monitoring postajama se uzimaju uzorci tla u porušenom i neporušenom stanju za kemijske, fizikalne i mikrobiološke analize“, pojašnjavaju stručnjaci Centra za tlo HAPIH-a uz koje su u realizaciji velikog broja analiza angažirane i druge institucije: Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijeka za mikrobiološke analize, Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar iz Zagreba za analize postojanih organskih onečišćivača (PAH, PCB, triazinski herbicidi, organoklorni pesticidi) te Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije za analize procjedne vode iz pijezometara.

Ističu i da je za domaće gospodarstvo od iznimne važnosti razvoj poljoprivredne proizvodnje koja ima veliki potencijal s obzirom na bogatstvo prirodnih resursa. Stoga se u sklopu agrarne politike razvijaju mjere zaštite tla koje predstavljaju skup pojedinačnih mjera koje utječu na racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku sukladno važećim propisima.

"Program trajnog praćenja stanja se provodi na precizno utvrđenim postajama, standardiziranim metodama za prikupljanje i analizu uzoraka, a sukladno svim prijetnjama prema tlu“, pojašnjavaju i dodaju kako će se ovom aktivnosti osigurati kontinuirana dostupnost podataka neophodnih za ocjenu stanja tla i provedbu politike održivog gospodarenja i njegove zaštite. 

Praćenje tla u drugim europskim državama

Kažu i da su mnoge europske države organizirale sustave trajnog praćenja tala, temeljene kako na inventarizacijama tala u prošlosti, tako i na novim istraživanjima. Razdoblje od 1950. do 1990. godine dalo je najplodnija istraživanja i prikupljanja podataka o prirodi, raspodjeli i svojstvima tala diljem Europe.

Većina tadašnjih istraživanja potaknuta su potrebom za povećanjem poljoprivredne proizvodnje, a njihovi rezultati danas pomažu shvaćanju glavnih procesa u tlu i pronalasku odgovora kako ga najučinkovitije zaštititi od brojnih negativnih utjecaja.

Tablica: Sustavi trajnog praćenja tala u EU (Izvor: Reports of the technical working groups – Volume V – Monitoring, 2004.) 

Monitoring poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj

Definicija postaja trajnog praćenja poljoprivrednih tala, objašnjavaju dalje, kaže kako se postajom podrazumijeva mjesto trajnog praćenja stanja tla koje svojim geomorfološkim položajem, pedosistematskom jedinicom i načinom korištenja reprezentira agroekološko područje, odnosno, poljoprivrednu podregiju u kojoj se nalazi.

Raspoređene su na cijelom području Hrvatske, a broj postaja u pojedinoj podregiji ovisi o veličini njenih poljoprivrednih površina.

Postaju čine ploha kvadratnog oblika površine 750 m2 (na čijim dijagonalama su postavljene točke za uzimanje pojedinačnih uzoraka tla) i pedološki profil (s kojeg se uzimaju uzorci u porušenom i neporušenom stanju i prikupljaju podaci o endomorfološkim značajkama tla). Također, uz postaju se, sukladno tipu tla, na poljoprivrednim površinama postavljaju i uređaji za prikupljanje podzemne vode.

Navode i da agroekološka područja s obzirom na prirodnu raznovrsnost Hrvatsku dijele na tri jasno definirane regije: Panonsku, Gorsku i Jadransku, koje imaju specifične klimatske uvjete, specifične uvjete postanka i evolucije tala. Svaka regija dodatno je podijeljena na podregije koje pružaju različite uvjete za uzgoj bilja. Panonska je podijeljena na Istočnu (P1), Središnju (P2), Zapadnu (P3) i Sjeverozapadnu (P4), Gorska na Predplaninsku (G1) i Planinsku (G2), a Jadranska na Sjevernu (J1), Središnju (J2) i Južnu (J3).

Postaja za praćenje smještena je na reprezentativnom dijelu poljoprivredne parcele u pravilu ne manjem od 5.000 m2. Stranice kvadrata usmjerene su u pravcima sjever-jug i istok-zapad. Pedološki profil otvara se na unutarnjoj strani istočne stranice plohe, tako da je podjednako udaljena od sjeveroistočnog i jugoistočnog kuta plohe, a 16 točaka za pojedinačno uzorkovanje tla sondom nalaze se na dijagonalama plohe (na svakoj dijagonali ih je 8), udaljene od njihovog sjecišta 3,80, 7,60, 11,40 i 15,20 m.

Svi pojedinačni uzorci spajaju se u četiri prosječna uzorka prema Shemi 1., a zbog osiguranja kvalitete podataka, priprema se i jedan prosječan uzorak dobiven spajanjem dijelova uzoraka svih pojedinačnih točaka. 

Stručnjaci Centra za tlo ističu i kako će se monitoringom osigurati praćenje i usporedivost podataka o stanju tla za potrebe izvješćivanja Hrvatske, prema međunarodno preuzetim obvezama, te će u konačnici, dobiveni rezultati u budućnosti omogućiti identifikaciju kriznih područja i predviđanje pojava negativnih procesa u tlu, kao i utvrđivanje oštećenja i onečišćenja, te njihovo sprečavanje ili ublažavanje.

Napominju da će do finalnih rezultata biti puno posla, no ovih dana pokrenuli su realizaciju prvog od četiri glavna cilja: Zasnivanje postaje za monitoring u devet regija RH. "Na sigurnom smo putu u ostvarivanju i preostala tri cilja kojim ćemo omogućiti predviđanje pojava negativnih procesa u tlu, utvrđivati oštećenja i onečišćenja te omogućiti njihovo sprečavanje ili ublažavanje. Tako ćemo u konačnici osigurati identifikaciju kriznih područja na kojima su tla izložena prijetnjama“, zaključuju iz HAPIH-ova Centra.