Zbog niskih temperatura stradavaju lastavice - kako im pomoći?

Ovih dana na društvenim mrežama česte su fotografije uginulih lastavica koje su iznenadile niske temperature i nedostatak hrane. Korisnici dijele  i fotografije kako se lastavice stišću jedna kraj druge u nekim skrivenim dijelovima kuća ili komentiraju da neobično nisko lete po gradskim parkovima te da ih se može vidjeti u velikom broju kraj cesta.

Ovo neobično ponašanje ptica selica ne čudi ornitologa Manuela Jacmenovića, predsjednika Ornitološkog laboratorija, društva za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica, koji svojim objavama stalno pokušava educirati ljude kako pomoći divljim pticama.

"Lastavice i čiope su trenutno najugroženije zato što jako ovise o sunčevoj svjetlosti i za razliku od čvoraka koji su isto ptice selice, njihova prehrana su isključivo leteći insekti. Čvorci se snađu tako što jedu voće kojeg sada ima dosta", objašnjava Jacmenović.

Nije ih dovoljno samo skloniti na toplo

I sam je tijekom godina spasio brojne divlje ptice te poziva sve koji ih sretnu da mu se jave za pomoć. Pothlađene lastavice nije dovoljno samo skloniti u topliju prostoriju zaštićenu od vjetra koja pritom ne smije biti pretopla u odnosu na vanjsku temperaturu.

"Kad se malo ugriju, ako pokažu interes za hranom onda ima nade, ali čim je pronađena na tlu, jako su male šanse da se spasi. Mi smo prije par godina imali utočište u Splitu gdje smo ih uspjeli spasiti do proljeća, sada bi radi ovih ekstremnih uvjeta trebalo osigurati novo utočište za takve ptice", spominje Manuel. Tijekom zimske brige lastavice trebaju i D vitamin koji im samo stručnjaci mogu osigurati.  

Lastavica: Donosi lijepe vijesti, olakšava porod, uvećava imovinu

Od hrane jedu ono što ulove, ali neće odbiti, primjerice, crve brašnare koje uzgajaju neki članovi društva. Jedan kilogram takvih crva košta oko 10 eura, a dovoljan je za prehranu više lastavica tijekom cijele zime. Ako pronađete pothlađenu smjestite je u kutiju za cipele i probajte vidjeti hoće li malo živnuti, a za pomoć i smještaj se svakako možete javiti Ornitološkom laboratoriju. Ako se temperature ponovno povise, postoji i mala nada, reći će Manuel, da će uz odgovarajuću njegu uspjet poletjeti na jug.  

Vodu im možete staviti u plitke tanjure, savjetuje, a ako ne žele piti, možete im pomoću injekcije davati po kap vode. Manuelov post objavljujemo u cijelosti u nadi da će njegovi savjeti pomoći u spašavanju što većeg broja ptica.

I ono što je važno napomenuti – nemojte divlje ptice pretvarati u kućne ljubimce, pogotovo ako mogu letjeti. Pomozite im da ojačaju u sljedećim danima kako bi pri prvom zatopljenju krenule svojim putem. Njihovo je mjesto u divljini, a ne u četiri zida.