Znate li kad vam treba biljna putovnica ili što je biljno zdravstvo?

Jeste li se susreli s pojmovima biljna karantena, biljno zdravstvo, biljna putovnica? Znate li zašto je zdravlje biljaka važno za život ljudi? Hrvatska se, naime, prvi put pridružuje kampanji #PlantHealth4Life čiji je cilj dati odgovore na ova pitanja. Njen nacionalni nositelj je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a cilj je, ističu, podizati svijest o dubokim vezama između zdravlja bilja i našeg svakodnevnog života i poticati djelovanje građana u cilju zaštite zdravlja bilja.

Vode ju Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska komisija (EK) i 22 europske zemlje.

Kako zdravlje bilja utječe na naše živote?

"Biljke čine 80 posto hrane koju jedemo i osiguravaju kisik koji udišemo. Međutim, to nije sve: zdrave biljke znače dobar poljoprivredni prinos, što utječe na dostupnost hrane, kao i njenu cjenovnu pristupačnost", pojašnjavaju iz HAPIH-a te dodaju kako zbog klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti, kao što su trgovina i putovanja, biljke su izložene velikom pritisku, a širenje štetnih organizama bilja može imati razorne gospodarske i ekološke posljedice.

"Sjetite se krumpirove plijesni koja je sredinom 19. stoljeća dovela do katastrofalnih gubitaka usjeva, što je bio ključni čimbenik Velike gladi u Irskoj", poručili su. Međutim, ističu kako mnogi europski građani još uvijek nisu dovoljno osviješteni o tome zašto je zdravlje bilja važno.

Putujete izvan EU? Snimite fotografije svojih omiljenih biljaka, ali nemojte ih ponijeti sa sobom. Spriječite širenje novih nametnika, poruka je kampanje.

Ono utječe ne samo na okoliš, gospodarstvo i europski prehrambeni lanac, nego i na našu sadašnjost te budućnost, rekli su, kao i to da njihovim očuvanjem štitimo život.

Svake godine nove vrste štetnika ili bolesti

"Zdravlje bilja je prioritet Europske komisije u okviru pristupa "Jedno zdravlje". Ako informiramo ljude o važnosti toga da ne uvozimo štetne organizme u Europsku uniju i ako im damo potrebno znanje da poduzmu odgovarajuće mjere, naš će utjecaj biti vidljiv", poručila je Claire Bury, zamjenica glavnog direktora za prehrambenu održivost u Glavnoj upravi za zdravlje i sigurnost hrane (SANTE), stoji u priopćenju,.

"U Hrvatskoj svake godine pronalazimo nove, strane vrste kukaca, uzročnika biljnih bolesti ili štetnih biljaka. Većina njih su karantenski regulirani, dok ostali, iako se pravovremeno detektiraju, mogu uzrokovati štete i velike gubitke u domaćoj poljoprivredi, šumarstvu i okolišu", rekla je ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić.

Tako se, saznajemo iz HAPIH-a, primjerice, Hrvatska danas bori s azijskom strizibubom, palminom pipom, mrežastom hrastovom stjenicom, zlatnom žuticom vinove loze, trnovitim štitastim moljcem, pajasenom, octenom mušicom ploda i drugim štetnim organizmima, koji su u našu zemlju uspjeli ući i u njoj se više ili manje proširiti.

"Apeliramo na aktivnu ulogu svih građana u savjesnom postupanju u kontekstu putovanja i potencijalnog prijenosa, kao i u pravovremenom uočavanju i prijavljivanju te tako sprječavanju širenja štetnih organizama, jer ćemo samo zajedničkim snagama uspješno očuvati zdravlje bilja", zaključuje Sokolić.

Uključite se u kampanju

Poručuju da su aktivnosti svakog pojedinog Europljanina ključne za održavanje zdravlja bilja. To vam može biti od koristi, posebno ako ste znatiželjni putnik koji voli istraživati svijet i prirodu, vrtlar koji uzgaja i brine se o povrću, cvijeću i drveću kod kuće, u dvorištu ili na balkonu ili roditelj koji brine o hrani koju djeca jedu te koji želi zaštititi poljoprivredne zajednice, okoliš i bioraznolikost za buduće generacije.

"Ove godine postoji mnogo prilika za sudjelovanje u kampanji koja će obuhvaćati sajmove, izložbe i škole u zemljama sudionicama", HAPIH-ova je poruka, kao i to da posjetite nacionalnu stranicu mrežnog mjesta kampanje kako biste vidjeli što se događa u vašoj zemlji i potražite više informacija kada one postanu dostupne, na svim jezicima EU, zaključili su.

Inače, kampanju će podržati i nacionalni partneri: Ministarstvo poljoprivrede, Državni inspektorat RH, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume d.o.o.