Stagniranje vode je vrlo opasno za biljke, posebno kada traje duži zimski period. Kako obaviti odvodnju na teškom, a kako na pjeskovitom tlu?
U zimskim mjesecima često dolazi do zadržavanja vode na pojedinim područjima u vrtu i dvorištu. Svaki višak negativno djeluje na biljke, posebno je to izraženo ako traje tijekom nekoliko mjeseci.
Količina oborina može biti obilna i potrebno je brzo djelovati kako bi uklonili stagnirajuću vodu. Najveći je problem na teškim ilovastim i glinovitim tlima. Voda istiskuje zraki kisik, a korijen ne može disati i tijekom vremena propada. Dodatno problem pogoršava smrzavanje, jer led kida biljne dijelove.
Teška tla su više izložena pojavi stagniranja vode od oborina i potrebno je brzo djelovati kako bi uklonili višak. Ovakva zemlja je teška za kopanje kad je prevlažna i zbog toga se kopaju uski kanali širine do 5 cm i dubine do 30 cm.
Kako bi spriječili njihovo osipanje i zatvaranje, unutrašnjost je potrebno ispuniti šljunkom i pijeskom različitih frakcija. Donji dio se ispuni šljunkom granulacije oko 15 mm, a gornja polovica pijeskom granulacije 1 mm. Alternativno možemo koristiti i druge materijale koji će omogućiti drenažu, a spriječiti osipanje zemlje i samozatrpavanje.
Kanali se kopaju na udaljenosti od pola metra i potrebno je vodu usmjeriti prema najnižoj točki koja će je odvesti iz vrta.
Najbrže se odvodnja može postići zaoravanjem brazdi od ruba potopljene i zabarene površine pazeći na pad i odvod vode. Pri tome treba biti oprezan i odrediti vlažnost tla kako traktor ne bi ostao zaglavljen i napravili sebi još veći problem.
Oko gredica i vrta se prije oborina iskopaju duboki kanali preko 30 cm i potrebno ih je održavati. Njihova uloga je da akumuliraju višak vode i ne dođe do plavljenja gredica.
Na rahlom, lakom i pjeskovitom tlu kopaju se kanali širine do 20 cm. Oni su pogodni za brzu drenažu, odvodnju. Dubina je do 30 cm, a na dno se postavi sloj šljunka. Ako ste u mogućnosti, najbolja je opcija polaganja drenažne cijevi koja se pokriva šljunkom, zatim krupnim pijeskom i preostala polovica dubine se ispuni pijeskom ili pjeskovitom zemljom. Ovo će pomoći da ne dođe do zatrpavanja.
Zaoravanje brazdi može biti djelotvorno, ali i ovdje treba biti oprezan u vezi stanja tla kako ne bi zaglavili traktor u blatu.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 6 dana
Na tisuće ovakvih krastača dolaze u Sovsko jezero , pare se , polože jaja u jezero , a onda na stotine tisuća malih žabica u lipnju izlazi na kopno i Više [+]
