Ove godine se zimska salata ranije pojavila na tržištu za što je zaslužno neuobičajeno toplo vrijeme tijekom rujna i listopada. Zaštita konvencionalnim sredstvima nije neophodna jer se mogu koristiti i organska.
Na tržištu se već može naći salata iz zatvorenog prostora, odnosno iz plastenika. Riječ je o salati koja je posađena u drugoj polovini rujna ili početkom listopada.
Temperature su bile idealne za njen ubrzan rast i razvoj, a zahlađenje koje je nastupilo, ne bi trebalo puno utjecati na brzinu rasta jer se ne predviđaju previše niske temperature. Najčešće sorte su puterica i kristalka, a četiri ili pet komada dovoljni su za jedan kilogram.
Salata se reže kada širina glavica dostigne dvadesetak centimetara, a prilikom rezanja ostavlja se na visinu do pet centimetara, kako bi mogla ponovo rasti što je čini idealnom kulturom za dobru zaradu povrtlara u zimskom razdoblju. Ne treba je rezati do zemlje jer onda neće ponovo rasti.
Ako u plasteniku postoji sustav za navodnjavanje, salata je zahvalna za prihranu jer joj je korijen plitak i lako usvaja vodu i hranjive tvari. U tom slučaju potrebno je jednom u sedam dana obaviti zalijevanje jer ne trpi nedostatak vode. Ne smije se dopustiti stvaranje pokorice oko salate i zato bi trebalo da zemlja oko nje bude rastresita što se postiže plitkim okopavanjem motikom ili grabljama. Također, trebala bi se obratiti pažnja i na korove u plasteniku jer salata ne trpi konkurenciju za hranjiva.
Salata koja se uzgaja tijekom jeseni i zime u plastenicima nije komplicirana za organsku proizvodnju i zaštitu. Greška je ako se koriste fungicidi jer nisu potrebni. Najveći neprijatelj je pretjerana vlaga zbog čega dolazi do žućenja listova, naročito prvih, do zemlje.
Dovoljno je da se, jedom u sedam do 10 dana, prihrani preko lista vodom u koju je potopljen gavez, maslačak, kopriva i stolisnik. Nije važna količina ovih korova koja bude u plastičnom buretu ili kanti, a dovoljno je da odstoji pet, šest dana, da se počnu ispuštati hranjive tvari.
Prilikom određivanja doze uzimaju se dvije do tri litre ove tekućine u 10 do 16 litara vode, a koja se mora dobro procijediti. Navedeni korovi puni su dušika koji potiče brži rast salate što je idealno u slučaju viših temperatura tijekom jeseni.
Korovima se u prskalicu može dodati i voda, također dvije do tri litre, u kojoj su potopljeni lukovi, odnosno, crveni luk i češnjak, ljuta mljevena paprika, papar i čili. Može i lovorov list, bosiljak, kopar i slično. Ove namirnice otjerat će štetne insekte od salate.
Sa zaštitom treba ići stalno, sve do prestanka uzgoja jer salata se bere do proljeća, a zbog toplijih zima, ranije dolazi do pojave štetnika i bolesti.
Tagovi
Autor
